Turski ulagač, povezan s Fethullahom Gülenom, vlasnikom velikog broja sveučilišta u svijetu, kako doznajemo, zainteresiran je za gradnju studentskog kampusa u Titovoj rezidenciji u Kumrovcu. Riječ je o državnoj nekretnini koja se već nekoliko puta pokušavala prodati, ali bezuspješno. Pojedinci kažu da je država tražila prevelik iznos najma, dok neki tvrde da nije bilo ozbiljnih ulagača. Namjera turskog ulagača, kažu nam upućeni u ponudu, vrlo je ozbiljna.
No, bez obzira na vrlo ozbiljne namjere, postoji prepreka jer potencijalni ulagač u Kumrovec na protivnoj je strani od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. Zbog toga će namjeru turskog ulagača razmotriti i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Naime, Gülen drži i poznato sveučilište Burč u Sarajevu, a nakon nedavnog pokušaja državnog udara u Turskoj, turski veleposlanik u BiH pozvao je vlasti u Sarajevu da onemoguće rad školama u sastavu Gülenove zaklade.
Zato će, uz predsjednicu, odluku o prihvaćanju ponude trebati potvrditi još neke državne institucije. Inače, gradnja kampusa po Europi dio je turske državne strategije, pa tako osim u Sarajevu, u regiji imaju kampuse, primjerice u Makedoniji, Kosovu i Bugarskoj.
Postoje tvrdnje da se tamo školuju studenti koji se potom zapošljavaju u državnim službama Turske, što aktualnom turskom predsjedniku nije po volji jer ih smatra Gülenovim kadrom. Načelnik Kumrovca Dragutin Ulama zadovoljan je što interes postoji jer je šteta gledati nekretnine koje propadaju, a koje bi, nakon ulaganja, popravile sliku Kumrovca.
Rezidencija je, naime, u tako lošem stanju da je nedavno dobivena ponuda iz Švicarske da se ondje snimi horor film. Pod ingerencijom države u Kumrovcu je Spomen-dom boraca i omladine, kumrovečka Partijska škola, Titova rezidencija te Sportsko-rekreacijski centar Kumrovec.
Kako je već ranije država ustvrdila da se nekretnina može prenamijeniti u edukacijski centar, a dio iskoristiti u turističke svrhe, ulaganje u kampus za studente bilo bi idealno rješenje. U takve kampuse koje grade Turci, uz lokalne studente, dolaze i učenici iz Turske.
Ako se ulaganje prihvati, Ulama smatra da se investitoru treba ponuditi prihvatljivija cijena u odnosu na one iz ranijih natječaja. Primjerice, prije desetak godina država je tražila 20 milijuna kuna, a ni posljednja ponuda od prije nekoliko godina nije bila prihvatljiva. Bivši šef DUUDI-ja Mladen Pejnović ne slaže se s time, tvrdi da nije bilo ozbiljnog interesa, odnosno ozbiljnog programa razvoja.
– Da se pojavio ulagač s ozbiljnom garancijom, prvi bih predložio najam za jednu kunu na više godina. No to se nije dogodilo, pa nisam htio dati nešto što bi se naknadno moglo preprodati – kaže Pejnović.
Zgrada rezidencije ima četiri etaže s ukupno 791 četvornim metrom bruto površine i pripadajućim pomoćnim objektima. Osim rezidencije, tu su i zdanja koje je u Kumrovcu od 1974. do 1991. sagradila bivša država da bi 1993. bili objedinjeni pod zajedničkim imenom Znanstveno-studijski centar.
U SFRJ funkcionirali su pod izvornim nazivom Spomen-dom boraca NOR-a i omladine Jugoslavije, u sklopu Spomen-parka, u čijem su sastavu do 1993. bili još Titova rezidencija, muzej “Staro selo” i sportsko-rekreacijski centar. Spomen-dom prostire se na oko 6500 četvornih metara zatvorene površine. Ondje su se nalazili znanstveno-studijski dio, društveno-ugostiteljski dio te smještajni kapaciteti.
Postujem cinjenicu da se suprostavlja Erdogenu I sto provomira sekularni Islam, ali nama u Hrvatskoj ne trebaju njegove skole. Neka ih gradi u srednjem istoku.