Sastanak

Guverner Vujčić podržao većinu Mostovih ekonomskih reformi

Foto: Duško Marušić/PIXSELL
Guverner Vujčić podržao većinu Mostovih ekonomskih reformi
24.11.2015.
u 13:17
Guverner Vujčić naglasio je da su nužne strukturne reforme i kako mu je drago da se Most zalaže za njih, posebno istaknuvši reformu javne uprave i lokalne samouprave
Pogledaj originalni članak

Predstavnici Mosta nezavisnih lista Božo Petrov i prof. dr. sc. Ivan Lovrinović te nezavisni ekonomski stručnjaci Mario Škare i Tea Golja jučer su se javno, u kavani zagrebačkog hotela Sheraton susreli s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem.

Tijekom razgovora predstavnici Mosta saslušali su stavove HNB-a o aktualnim ekonomskim pitanjima i problemima. Guverner Vujčić naglasio je da su nužne strukturne reforme i kako mu je drago da se Most zalaže za njih, posebno istaknuvši reformu javne uprave i lokalne samouprave. Naglasio je veliki utjecaj euroizacije na mogućnost vođenja monetarne politike i stabilnost cijena. Mišljenja je da je monetarna politika u prethodnom razdoblju bila dobra i da HNB nije mogla ništa više napraviti za njezino poboljšanje.

Kada su u pitanju krediti u švicarskim francima, rekao je da je upozoravao Vladu i ministra Lalovca da će biti problema i da nisu dobro postavili model konverzije te da HNB ne može riješiti probleme onih koji su sada nezadovoljni. Govorio je i o tome da HNB namjerava uvesti strukturne operacije u instrumentarij svoje monetarne regulacije te je potvrdio tezu da je sljedeća godina za Hrvatsku presudna i da se konačno moraju pokrenuti potrebne reforme.

Profesor Lovrinović je u ime Mosta nezavisnih lista objasnio najvažnije promjene za koje se Most zalaže i to u sferi monetarno-kreditne i fiskalne politike. Istaknuo je nužnost veće promocije i upotrebe kune, rješavanja problema dužnika u švicarskim francima te bržeg usklađivanja uloge, zadataka i instrumenata monetarne politike HNB-a s onom koju ima Europska središnja banka. Također je objasnio prijedlog osnivanja ekonomskog savjeta pri Vladi Republike Hrvatske, Odbora za monetarna pitanja i financijsku stabilnost pri Saboru i aktiviranje Odbora za fiskalnu dogovornost, što je guverner Vujčić također podržao.

Vujčić je podržao namjeru Mosta da se konačno napravi makroekonomski model Hrvatske kao i bilanca nacionalnog bogatstva. Lovrinović je ponovio stav Mosta da devizna štednja ne dolazi u pitanje, da devalvacija kune ne dolazi u obzir i da je stabilnost cijena putem ciljanja inflacije dio Mostova plana. Guverner Vujčić izjavio je da je s idejama Mosta bio informiran samo iz medija te da su mu one nakon razgovora puno jasnije.

– Iznimno nam je drago što je guverner Vujčić podržao većinu prijedloga koje smo mu prezentirali. Ovo je bio još jedan u nizu napora koje čini Most kako bi mnogim relevantnim osobama hrvatskog društva, gospodarstva i politike predstavio svoje ideje i planove. Ovakvu, novu vrstu političke kulture nastavit ćemo provoditi i dalje kako bismo smanjili obujam dezinformacija koje su  usmjerene prema Mostu s ciljem naše destabilizacije – poručio je prof. dr. sc. Ivan Lovrinović.

>>'Petrovu sam objasnio zašto se ne slažem s Lovrinovićevom idejom o devalvaciji kune'

>>Prgomet osnovao stranku HRID s još dvije zastupnice: 'Ostajemo djelovati na platformi Mosta'

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

MA
macor
13:55 24.11.2015.

Ako se bankar snjima slaze, onda nije dobro.Bankari gledaju samo na svoj profit.Puno su oni zivota unistili.

Avatar Festival menstruacije
Festival menstruacije
14:03 24.11.2015.

Gdje je sada veliki politički strateg Prgomet, opet je otišao kod Kotromanovića na noćne igrice s Milanovićem u troje? Prošli put je kratko trajalo jer je Zoki imao mjesečnicu.

NI
nibunika
21:02 24.11.2015.

Mislim da guverner nije u pravu kada kaže da „ne postoji mogućnost mijenjanja tečajne politike, a da se ne ugroze stabilnost cijena i financijska stabilnost. Razlog tome je vrlo visoka euroiziranost Hrvatske s jedne, te visoka uvozna zavisnost s druge strane.“ Nije razlog visoka euroiziranost s jedne strane, te visoka uvozna zavisnost s druge strane, nego visoka bruto inozemna zaduženost (i njezin enormni rast) s jedne strane, te slaba izvozna aktivnost s druge strane. A upravo tečajna politika pridonijela je, između ostaloga, uništenju hrvatskog gospodarstva, posebno industrije i poljoprivrede i njezine slabe konkurentnosti i na domaćem tržištu i u izvozu. Umjesto devalvacije, koja bi bila vjetar u leđa hrvatskom gospodarstvu, posebno u izvozu, (ali ne samo u izvozu nego i na domaćem tržištu bilo bi konkurentnije u odnosu na uvozne proizvode), mi smo imali svojevremeno od 2002. do 2010. godine čak revalvaciju kada je kuna ojačala, odnosno revalvirala u odnosu na EUR za oko 6%, (od 7,8 na 7,2 kune za 1 EUR), i na taj način pomogla uvoznom lobiju i gušila našu proizvodnju.