Nakon što se beogradskoj policiji predao Miroslav Radić, koji bi za nekoliko dana mogao biti izručen Haagu, te prijašnje predaje Mile Mrkšića, od vukovarske trojke na slobodi je još samo Veselin Šljivančanin, koji se krije na teritoriju Srbije i Crne Gore.
Šljivančanin je, uz Ratka Mladića, Haaškom sudu i međunarodoj zajednici, kad je riječ o preostalim srpskim ratnim zločincima koji se kriju na teritoriju SCiG, prioritetan za izručenje. Njega se, zajedno s Radićem i Mrkšićem, tereti za zločine počinjene na Ovčari, ubojstvo više od dvjesto ranjenika iz vukovarske bolnice.
Šljivančanin je, nakon opsade Vukovara, živio u Srbiji, gdje je nastavio vojnu službu. Unaprijeđen je dva puta te je završio Školu nacionalne obrane, što je uvjet za dobivanje generalskog čina. Umirovljen je u studenome 2001. godine, uoči pada režima Slobodana Miloševića, i od tada se krije kako bi izbjegao uhićenje. Vlasti u Beogradu tvrde da ne znaju gdje je Šljivančanin, a pokušavaju umanjiti, ili čak zanijekati, njegovu krivnju te ga ohrabriti na predaju. Izjave tamošnjih dužnosnika kako su u sklopu akcije uhićenja ubojica Zorana Đinđića uhitili egzekutore s Ovčare razlog su vjerojatno i Radićeve predaje. Ministar vanjskih poslova SCiG Goran Svilanović izjavio je kako se nada će se nakon Radića predati i Šljivančanin jer "novi dokazi mogu uvjeriti Sud da su događaji izgledali drugačije nego što je do sada prikazivano". Nedavno je i srbijanski ministar unutrašnjih poslova izjavo kako Ovčara nije bila u zoni odgovornosti Veselina Šljivančanina. Međutim, vlasti u Beogradu kao da zaboravljaju da je Šljivančanin bio u vukovarskoj bolnici i nadgledao odvođenje ranjenika, za što postoje brojni svjedoci. Sam je Šljivančanin do sada poručivao da se živ neće predati Haaškom sudu.
Administracija SAD-a je, kao "korak u pravom smjeru", pozdravila predaju Miroslava Radića, te jasno stavila do znanja da je normaliziranje odnosa s Beogradom uvjetovano prije svega privođenjem u Haag Šljivančanina i Ratka Mladića. Rok za ispunjavanje te obaveze vlade Srbije je 15. lipanja kada je državni tajnik SAD-a Colin Pawell dužan obavijestiti Kongres je li Beograd ispunio uvjete o suradnji s Haaškim tribunalom.
V. Barišić