'Halabuku treba dignuti oko smanjenih bolničkih budžeta, a ne smjenskog rada'

- Smjenski rad u sustavu zdravstva u skladu je sa Kolektivnim ugovorom i Zakonom o radu, a ne ugrožva zdravlje ni život pacijenata. Nemoguće je uvesti 24-satno dežurstvo, jer Zakon o radu izrijekom kaže da radnik godišnje može raditi prekovremeno samo 180 sati – kazala je danas u Rijeci Radmila Belobrajdić-Čahut, predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske i povjerenica toga sindikata u KBC-u Rijeka.

Drži da je takva dežurstva nemoguće provesti, a rad u smjenama bolji je za rad i zdravlje liječnika napominjući kako je nemoguće kvalitetno raditi u kontinuitetu 24-sata. Stvar je u novcu, sve se oko toga vrti, kazala je Belobrajdić-Čahut.

- Treba reći istinu oko uvođenja nove organizacijske sheme radnog vremena u bolničkom sustavu. Liječnici su u štrajku isprovocirali takvu situaciju, poglavito Ivica Babić, koji je u eri štrajka dao naputak da se masovno povlače suglasnosti za rad dulji od 48 sati tjedno, i na taj način je onemogućeno 24-satno dežurstvo. Bez suglasnosti liječnika poslodavac im nije mogao narediti da rade više od 48 sati tjedno, a da bi imali samo jedno dežurstvo tjedno, treba vam više od osam sati prekovremenog rada – zaključila je i dodala kako liječnici nikada nisu radili prekovremeno, već u dežurstvu.

- Liječnici štrajkom nisu dobili ono što su tražili, dvostruko skuplje plaćena dežurstva na sve dodatke na plaću. Umjesto paušala, to je dežurstvo bilo plaćeno 135 posto u odnosu na ranije plaćenih devet posto od osnovne plaće. U novom Kolektivnom ugovoru potisanom 2. prosinca jasno je rečeno da sati odrađeni u dežurstvu idu u redovnu mjesečnu satnicu i da će se svi sati viška, koji ne idu u redovnu mjesečnu satnicu, platiti kao prekovremeni rad, što je zapravo 40 posto na osnovnu plaću, a ne na sve dodatke koji su se vrednovali u dežustvu. Babić je rekao da taj prekovremeni rad nije plaćen prema europskim standardima, iako je je upravo to plaćanje prekovremenog rada on potpisao u svim dosadašnjim kolektivnim ugovorima, ali ga nije konzumirao. Sada ga konzumira i zato je to manje novca – kazala je Belobrajdić-Čahut napomenuviši da u važećem Granskom kolektivnom ugovoru kao i u onom ništetnom koji je potpisao predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata, a zbog čega je organizirao štrajk, radnik može raditi dnevno samo 16 sati.

- U ZOR-u stoji da zaposlenik može raditi tjedno osam sati prekovremeno, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti on može, uz suglasnost, raditi i više od osam sati, ali prema ZOR-u ne više od 180 sati godišnje. Da bi se uvelo 24-satno dežurstvo, za deset mjeseci imat ćete 320 sati prekovremenog rada, što je nemoguće – kazala je Bjelobrajdić-Čahut uvjerena kako umjesto priče o smjenskom radu treba napraviti halabuku oko smanjenih bolničkih budžeta.

Koja je svrha biti 24 sata u bolnici kada nemate s čime raditi, pita Belobrajdić-Čahut upozorivši da 95 posto bolničkog novca ide na plaće, a svega pet na tekuće poslovanje.