Haradinaj: Došao sam u Haag, branio se šutnjom i odmah se vraćam na Kosovo

Kosovski premijer u ostavci Ramush Haradinaj po treći put je u Haagu gdje je jučer ispitan pred Specijaliziranim tužiteljstvom kao osumnjičenik. Prema pisanju beogradskog Blica, u istrazi tijekom posljednjih nekoliko mjeseci saslušano je 20-tak svjedoka, Srba i Albanaca. Zbog njihove zaštite sve je obavljeno u najvećoj tajnosti, a njihovi iskazi uzimani su u Beogradu, na sjeveru i u unutrašnjosti Kosova.

Haradinaj se pred sudom branio šutnjom i nije htio dati nikakve odgovore na pitanje o krivnji za zločin s obzirom na to da nije upoznat o čemu je riječ u njegovu slučaju.

“Ispunio sam svoje obveze”

“Javio sam se kao osumnjičeni kako bih obavio zakonsku obavezu na osnovu poziva Specijaliziranog tužiteljstva. Dobio sam pravni savjet da uopće ne odgovaram na pitanja. Time sam završio obvezu prema sudu. Druge obveze nemam”, kazao je Haradinaj.

“Tražili smo objašnjenje, zašto sam pozvan, ali nismo dobili ništa konkretno. Iskoristio sam pravo koje mi pruža zakon, da se branim šutnjom i s ovim sam završio svoj zadatak. Nisam dobio konkretne informacije, osim toga da se priča o mojoj ulozi u Oslobodilačkoj vojsci Kosova”, kazao je Haradinaj.

Specijalni sud sa sjedištem u Haagu provodi istragu zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i drugih kaznenih zločina u svezi navoda iz Izvješća Vijeća Europe 2011. U tom izvješću piše da su zločine navodno počinili pripadnici OVK od 1998. do 2000. Ovaj sud ima nadležnost nad kaznenim djelima počinjenima na Kosovu između 1. siječnja 1998. i 31. prosinca 2000. Sud financira Europska unija.

Ovo nije prvi put da je Ramush Haradinaj dao ostavku na mjesto premijera zbog poziva u Haag. To je učinio i 2005. kada se dobrovoljno predao Haaškom tribunalu, na kojem je bio optužen za ratne zločine. Sedam godina poslije, 2012. oslobođen je svih optužbi. Bilo je to ponovljeno suđenje, nakon što je isti sud 2008. donio oslobađajuću presudu po optužbama u vezi s kršenjem ratnih zakona.

Haradinaja, bivšeg zapovjednika OVK-a u zoni pod nazivom Dukađini, prva je optužnica teretila za okrutno postupanje, torturu i ubojstva ljudi zatočenih u improviziranim logorima.

Haradinaj je na indirektan način uputio poruku političkim akterima u Europi za koje vjeruje da ga pod svaku cijenu žele maknuti jer ga smatraju glavnom preprekom glede konačnog rješavanja spora između Prištine i Beograda.

“Ostat ću vjeran svojoj političkoj agendi, podržavati i dalje bezuvjetni dijalog sa Srbijom, a ne za druge formule koje su neprihvatljive za Kosovo kao što je razgraničenje i razmjene teritorija, jer to bi bio uvod u novu destabilizaciju i eskalaciju sukoba na Balkanu”, kazao je Haradinaj ističući kako će se, s obzirom na to da je završio svoju obavezu u Haagu, vratiti na Kosovo i politici, kako bi ponudio građanima “teme koje su u interesu Kosova”.

Macronova uloga

Naime, Ramush Haradinaj, zbog svojih tvrdih stavova, nije samo trn u oku predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću već i mnogim drugim europskim čelnicima koji pod svaku cijenu žele riješiti spor između Prištine i Beograda, što bi bio preduvjet ulaska Srbije u EU.

Stoga analitičari postavljaju pitanje stoji li iza ponovnog poziva Haradinaja u Haag francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je svom kolegi Aleksandru Vučići obećao rješenje kosovske krize. Iako je Macron na summitu u Berlinu krajem travnja jasno iskazao svoje protivljenje bilo kakvoj razmjeni teritorija ili razgraničenja, obećavši Haradinaju da će ga podržati u protivljenju promjeni granica, Macron dolaskom u Beograd, nakon duljeg razgovora s predsjednikom Vučićem, omekšao je svoj stav i preko noći promijenio retoriku.

Macron je kazao kako nema ništa protiv razmjene teritorija ako se dogovore dvije zemlje.

Ramush Haradinaj postao je pravi umjetnik političkog opstanka bez obzira na udare olujnog vjetra koji ga stalno ljuljaju te je pitanje je li zaista ratni zločinac ili žrtveno janje!?