Suđenje Sanaderu

Hasslinger: Kulterer je od Hypa tražio osam posto za Sanadera

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
ivo sanader, franz simon hasslinger (1)
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
ivo sanader, franz simon hasslinger (1)
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
ivo sanader, franz simon hasslinger (1)
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
ivo sanader, franz simon hasslinger (1)
16.12.2011.
u 08:13
U normalnim situacijama banka taj trošak vodi pod stavkom troška obrade kredita
Pogledaj originalni članak

Ivo Sanader u petak je posljednji put  na optuženičku klupu na zagrebačkom Županijskom sudu, gdje se protiv njega vodi postupak u slučajevima Hypo te Ina i MOL, došao iz Remetinca.

Nakon što je pred optužnim vijećem tog suda obećao da neće bježati ili se skrivati od suda te predao putovnicu i nakon što je uknjižena jamčevina, lakše će sa svojim braniteljima pripremati obranu i smišljati načine kako oprati sumnju koju su na njega dodatno bacili svjedoci iz Austrije. Nakon jučerašnjeg svjedočenja G. Striedingera koji je kazao da su se Kulterer (tadašnji predsjednik uprave Hypo banke) i Sanader (kao zamjenik ministra vanjskih poslova) dogovorili u četiri oka da će Sanader banci osigurati povlašteni položaj na hrvatskom tržištu u zamjenu za proviziju, a za što će "fungirati" Eugen Laxa, danas je svjedočio njegov podređeni, Franz Hasslinger.

Nekadašnji menadžer Hypo banke ozbiljno je zaprijetio Sanaderu tvrdnjom da je W. Kulterer, član uprave Hypa, pred Nadzornim odborom te banke zatražio da se Ivi Sanaderu isplati osam posto provizije za sklapanje ugovora o kreditu jer "provizija pokriva razvoj tržišta i direktan je uvjet za sklapanje kredita".

Hasslinger je dalje kazao da je iznos od osam posto bio previsok i da se, osim tog Sanaderova traženja, nije susretao s tako visokim iznosima traženim za proviziju. Poslije je odlučeno da se isplati pet posto, što je, tvrdi Hasslinger, i dalje bio izrazito visok iznos.

Kako je on bio osoba koja je na upute svog izravno nadređenog G. Striedingera sastavio kreditni zahtjev, Hasslinger je svjedočio da u zahtjevu nije bilo odredbi o proviziji.

– Zahtjev sam dao Striedingeru na potpis. Kasnije je Striedinger pitao zašto nema odredbi o proviziji. Striedinger je zatim zvao Kulterera, ali odredbe nisu unesene ni nakon razgovora. Kasnije je Kulterer rekao da treba platiti proviziju za razvoj tržišta u RH – kazao je Hasslinger objašnjavajući dalje kako je Kulterer s tim prijedlogom išao pred NO te objasnio da su se provizije isplaćivale pod normalno.

U konkretnom slučaju nije ispoštovana forma jer se odredba o proviziji uvrštavala u zahtjev, no ispoštovano je načelo. Odnosno, provizija je isplaćena.

Hasslingerov iskaz ključan je u trenutku kad potvrđuje ranija svjedočenja, odnosno, kad kaže da trošak provizije plaća sam korisnik. U ovom slučaju, to je država RH.

Stvar se komplicira, objasnio je Hasslinger, jer se u konkretnom slučaju radilo o izrazito visokoj proviziji pa je nije bilo moguće uvrstiti kako je inače bilo uvriježeno, odnosno podvesti proviziju pod stavku obrade kredita. Zbog toga je i banka sudjelovala u plaćanju jednog dijela provizije.

– Problem je bio što je provizija bila velika pa se čitav iznos nije moglo uračunati u ono što će platiti korisnik, stoga je banka morala platiti dio provizije, mali dio.

– Tko je platio većinu iznosa – pitao je sudac Ivan Turudić. Hasslinger je rekao:

– Onaj tko uzima kredit.

– A koji je odnos bio u postocima – nastavio je Turudić, na što je Hasslinger odgovorio:

– Dva posto od tih pet platila je banka, a ostala tri posto platio je primatelj kredita.

Čedo Prodanović uime obrane poslije je svjedoka suočio s iskazom što ga je dao austrijskim istražiteljima u kojem je Hasslinger kazao da trošak snosi banka. Tu se Hasslinger zbunio.

Čedo Prodanović: U istrazi ste rekli da bi Hypo banka snosila trošak provizije jer je taj iznos služio za ulazak na tržište. (Predočio mu je iskaz iz Klagenfurta).

Sudac: To je iskaz od 4. srpnja 2011. A danas ste kazali da je banka platila dvije petine, a primatelj tri petine, što je istina?

Franz Hasslinger: Ne mogu točno izračunati, ali činjenica je da je banka zbog visine kredita morala platiti jedan dio provizije.

Sudac mu je replicirao:

– Odgovor je veličanstven. Prije pet mjeseci rekli ste da je Hypo sve snosio, što je onda istina? Na to je Hasslinger kazao da misli da je banka snosila veći udio troška za proviziju.

– To je sad treća verzija – zaključio je Turudić koji je i danas imao primjedbe za sudskog tumača njemačkog.

– Vi ste tumač. Ne zastupate svjedoka. Ne možete odgovarati na pitanja uime njega. Samo prevodite – obratio se stručnjakinji za njemački koja je prevodila Hasslingeru pitanja obrane i tužiteljstva te kasnije njegove odgovore. Iako Sanader danas nije imao primjedbi na prijevode, razvidno je da se u prevođenju gubi dio rečenog.

Što se tiče Eugena Laxe, Hasslinger za njega ne zna. Potvrdio je da u ovom slučaju nije bilo posrednika.

Poteglo se i pitanje sastanka kojem je Hasslinger bio sudionik, a koji se, prema njegovim riječima, dogodio u razdoblju od proljeća 1994. do Oluje.

– Banku smo predstavljali ja i Kulterer, Hrvatsku najprije Granić, a kasnije je došao Sanader. Sanader je nešto pripremio jer je Granić nešto hitno morao potpisati, ispričao je Hasslinger.

Tamara Laptoš: Je li bilo dogovora o konkretnim uvjetima na sastanku?

Franz Hasslinger: Na početku se na sastanku raspravljalo o tehničkim detaljima, tko će to odobriti s hrvatske strane i slično, uvjeti su bili već razjašnjeni. Zatim se razgovaralo o Hrvatskoj jer je banka htjela biti sigurna kakvo je stanje i može li se sigurno raditi.

Tamara Laptoš: Je li se tada spominjala provizija?

Franz Hasslinger: Nikad se nije razgovaralo o proviziji. Uvjeti su tada već bili dogovoreni, tako da na tom sastanku nije bilo govora o proviziji.

Kako je Hasslinger zaključio da je sve već ranije bilo dogovoreno, nije jasno. Kazao je da su sudionici vjerojatno ranije pismenim putem dogovarali uvjete kredita iz čega bi se dalo zaključiti da je sve unaprijed bilo dogovoreno.

11.36 sati Sudac Turudić: Za ovu smo godinu gotovi. Nastavak je 11. siječnja kada trebaju svjedočiti Schuester, Prasser, Vedran Duvnjak i Dražen Bošnjaković.

11.16 sati  Čedo Prodanović: Hasslinger je rekao da ne zna kako je postojao posrednik, a u istrazi je govorio o osobi koju je vidio i nije siguran je li posrednik ili ne. Predočena mu je i fotografija. Rekao je: "Možda sam tog muškarca vidio, ali nisam imao posla s njim. Ne mogu ni potvrditi ni opovrgnuti da je to bio posrednik."
A danas ste rekli da nije bilo nikakvog posrednika.

Sudac. Odgovor se zabranjuje jer je nevažan.

Čedo Prodanović: Svjedok je rekao da je Striedingerovu zabilješku prvi put vidio u istrazi u Klagenfurtu, no predočio bih mu dio spisa u kojem je naznačeno kome je ta bilješka bila upućena, a među njima je i Hasslinger.

Tužiteljica: To je već rečeno.

Sudac: Da, da.

Sanader. Primjedba na zapisnik. Hasslinger je rekao da se prvi sastanak dogodio u proljeće i tko je dogovorio taj sastanak.

Sudac: Pitajte svjedoka, vi govorite njemački.

Sanader: Tko je dogovorio sastanak?

Franz Hasslinger: Ja ne znam tko ga je organizirao, ja sam se vozio s njima na sastanak.

Sudac: Pitajte ga točno.

Franz Hasslinger: Ne sjećam se.

Sanader: Što sam ja radio na tom sastanku?

Franz Hasslinger: Vi ste došli kasnije, donijeli ste mapu s dokumentima koje je Granić potpisao pa ste otišli. Kasnije smo svi otišli na ručak i tada se nije spominjao kredit.

Sanader: Je li vam poznata financijska ponuda koja je došla ministru Graniću 31. kolovoza? Kako to da ste onda rekli da je prvi sastanak s Granićem bio 1994. godine?

Sudac: Rekao je od proljeća do Oluje.

Sanader: Je li vam poznato da se u banci znalo da je jedan od inicijatora poslova bio austrijski ministar A. Mock?

Franz Hasslinger: Ne.

Sudac Sanaderu (nevezano): Ja vas podsjećam da u 13 sati imate sjednicu optužnog vijeća.

Sanader: Stavljam prigovor na dio iskaza u kojem Hasslinger tvrdi da sam ja tražio ili primio bilo kakvu proviziju.

10.50 sati Čedo Prodanović: U istrazi ste rekli da bi Hypo banka snosila trošak provizije jer je taj iznos služio za ulazak na tržište. (Predočio mu je iskaz iz Klagenfurta).

Sudac: To je iskaz od 4. srpnja 2011. A danas ste kazali da je banka platila dvije petine, a primatelj tri petine, što je istina?

Franz Hasslinger: Ne mogu točno izračunati. Ali činjenica je da je banka zbog visine kredita morala platiti jedan dio provizije.

Sudac: Odgovor je veličanstven. Prije pet mjeseci rekli ste da je Hypo sve snosio, što je onda istina?

Franz Hasslinger: Mislim da je banka snosila veći udio troška za proviziju.

Sudac: To je sad treća verzija.

Sudac tumaču: Vi samo prevodite. Pa niste vi pravni zastupnik ovog svjedoka.

Sudac: To je druga verzija danas, a treća ukupno.

Franz Hasslinger:  Jako mi je žao.

Sudac: OK.

Tumač:  Pa ne može se točno sjetiti.

Sudac: Pa zašto onda pokušava?

Franz Hasslinger: Samo da vam kažem što mi pravi problem. U normalnim situacijama banka taj trošak vodi pod stavkom troška obrade kredita, pristojbi koje se plaćaju. Kad je tako visok iznos, ne može se podvesti pod tu stavku.

Čedo Prodanović: Rekli ste da posrednici primaju proviziju za kredite. Je li u ovom slučaju bilo posrednika?

Franz Hasslinger: Nije mi poznato je li u ovom slučaju bilo posrednika.

Odvjetnik Prodanović zatražio je stanku od pet minuta  za konzultacije sa Sanaderom.

10.35 sati Čedo Prodanović: Osim na ovom sastanku s Granićem i sastanku s NO-om, jeste li bili na još kojem sastanku vezano uz kredit? Jeste li prisustvovali sjednicama NO redovito ili samo izuzetno?

Franz Hasslinger: Kod nas je pravilo u banci da referent koji je radio na dokumentaciji prati taj zahtjev do sjednice NO-a. To je bilo pravilo.

Čedo Prodanović: U istrazi ste rekli da se ne možete sjetiti nikakve provizije, a onda devet dana kasnije "znate sve" i detaljno se sjećate.

Franz Hasslinger: Tek kad sam vidio bilješku g. Striedingera i kad sam je pročitao, počeo sam se prisjećati. Ključna je riječ bila stopa za isplatu provizije pa sam se prisjetio svega.

Čedo Prodanović:  Recite onda, ako sam dobro shvatio, sjetili ste se tek kasnije?

Franz Hasslinger: Točno tako, sjetio sam se kasnije.

Sudac: Je li bilo još nekog povoda za prisjećanje?

Franz Hasslinger: Nije bilo drugih razloga. Sjećanja su sama došla.

Čedo Prodanović: Je li vođen zapisnik s te sjednice?

Franz Hasslinger: Jest.

10.24 sata Čedo Prodanović: Kad se odobrava kredit, na koji način banka bude upoznata i upozorava klijenta hoće li biti isplaćena provizija i u kojem postotku?
 
Franz Hasslinger: Kod nas je to bilo strogo riješeno. Inače su nam klijenti u to doba dolazili preko posrednika. Ti su posrednici imali pravo na proviziju od banke i sve je bilo strogo regulirano. Radi se ugovor o proviziji s korisnicima, a provizija se isplaćivala kad je isplaćen kredit. U zahtjevu za kredit bila je stavljena zabilješka koliki je iznos provizije. Strogo smo pazili zbog ugleda banke da ne dođemo na loš glas zbog neurednosti.

Čedo Prodanović: S obzirom na strogu formu, je li se provizija mogla dogovarati usmeno pa da se zabilježi?

Franz Hasslinger: To mi nije poznato.

Čedo Prodanović: Pitam vas u konkretnom slučaju, je li poštovana forma ili nije?

Franz Hasslinger: Nije se poštovala uobičajena forma. Kulterer je pred NO-om tražio dozvolu za odobravanje kredita uz spomenute uvjete. Oni su to odobrili uz ograničenja. Načelo je ispoštovano, ali ne i forma.

10.18 sati Čedo Prodanović: Kad ste vi bili na tom sastanku kod Granića?

Franz Hasslinger: MisIim u proljeće 1994. godine. U svakom slučaju prije oslobodilačke akcije Oluja.

Sudac: Opa!

Čedo Prodanović:  Jeste li vi zaključili da je to prvi sastanak ili je bilo i prije sastanka na tu temu između Hypa i MVP-a?

Franz Hasslinger: Ja sam imao dojam da je to prvi sastanak.

Čedo Prodanović: Na temelju čega ste rekli da su uvjeti bili ispregovarani?

Franz Hasslinger: Uvjeti su bili utvrđeni, na sastanku su samo potvrđeni.

Čedo Prodanović: Na temelju čega, postoji li pisani trag, ponuda?

Franz Hasslinger: Ne znam kojim je putem to išlo, pretpostavljam da je išlo pisanim putem i da je banka već bila pismeno ponudila uvjete.

Čedo Prodanović: A tko je u banci vama dao podatke da složite zahtjev?

Franz Hasslinger: Sve sam dobio od Striedingera, on mi je dao sve informacije i nalog da sve pripremim.

Čedo Prodanović: Jeste bili na još kojem sastanku u MVP-u?

Franz Hasslinger: Jedini put tada.

Čedo Prodanović: Znate li jesu li predstavnici banke išli na još neke sastanke i zbog čega?

Franz Hasslinger: To mi nije poznato.

10.05 sati  Tamara Laptoš: Rekli ste da je provizija tražena za ulazak na tržište u RH, je li za još nešto tražena?

Franz Hasslinger: Ne znam.

Tamara Laptoš:  Pored razvoja tržišta, Sanader je tražio osam posto iznosa kredita kao uvjet za zaključenje ugovora. To ste rekli istražiteljima u Klagenfurtu.

Franz Hasslinger: Da, oprostite, krivo sam shvatio pitanje. Mislio sam da se to podrazumijeva. Kulterer je na NO-u rekao da je za kredit obavezno plaćanje provizije jer provizija pokriva razvoj tržišta i direktan je uvjet za sklapanje kredita.

Tamara Laptoš: Tko plaća proviziju?

Franz Hasslinger: Banka.

Tamara Laptoš: Možete li to objasniti, mislim da ste ranije drugačije govorili?

Franz Hasslinger: Banka plaća, ali se iznos uračunava u uvjete kredita.

Tamara Laptoš: Tko u konačnici snosi trošak?

Franz Hasslinger: Problem je bio što je provizija bila velika pa se čitav iznos nije moglo uračunati u ono što će platiit korisnik, stoga je banka morala platiti dio provizije, mali dio.

Sudac: Tko je platio većinu?

Franz Hasslinger: Onaj tko uzima kredit.

Sudac: A koji je odnos bio u postocima?

Franz Hasslinger:  Dva posto od tih pet platila je banka,

Sudac: A 98 posto platila je država?

Franz Hasslinger:  Ne, ostala tri posto platio je primatelj kredita.

Tamara Laptoš: To je zbog toga što je provizija bila jako velika.

 

9.50 sati Tamara Laptoš: Je li zahtjev sadržavao odredbe o proviziji?

Franz Hasslinger: Nije bilo nikakvih napomena ili bilo čega vezanog uz proviziju.

Tamara Laptoš: Jeste li kasnije doznali što o proviziji?

Franz Hasslinger: Zahtjev sam dao Striedingeru na potpis. Kasnije je Striedinger pitao zašto nema odredbi o proviziji. Striedinger je zatim zvao Kulterera , ali odredbe nisu unesene ni nakon razgovora. Kasnije je Kulterer  rekao da treba platiti proviziju za razvoj tržišta u RH.

Tamara Laptoš: Je li rekao tko traži proviziju?

Franz Hasslinger: Kulterer je rekao Nadzornom odboru da je provizija osam posto i da se ima isplatiti Ivi Sanaderu. U NO-u su rekli da je provizija prevelika pa je dogovoreno da će se razgovarati o proviziji.

Tamara Laptoš: Kolika je uvriježena provizija bila i kolika je na kraju isplaćena?

Franz Hasslinger: Uvriježena na tržištu, kad postoje posrednici, oni proviziju odrede prema zahtjevima klijenta, a banka obično daje manju proviziju.

Tamara Laptoš: Znate li je li Kulterer dogovorio nižu proviziju?

Franz Hasslinger: Znam samo da je kasnije postojao neki Striedingerov izvještaj u kojem je govorio da je provizija pet posto.

Tužiteljica predočava svjedoku dio spisa.

Franz Hasslinger: Da , to je bilješka za naše akte u banci, to je taj Striedingerov izvještaj.

Tamara Laptoš: Iznos od 8 posto... Jeste li se ikad susreli s tim da netko traži i da mu je isplaćena tako visoka provizija?

Franz Hasslinger: Nikad nisam čuo za tako veliku proviziju

Tamara Laptoš: A iznos od pet posto?

Franz Hasslinger: I to je apsolutno gornja granica.

Tamara Laptoš: Jeste li čuli da se u banci u vezi s isplatom provizije spominje Laxa?

Franz Hasslinger: To mi ime nije poznato.

9.37 sati Svjedočit će samo Franz Hasslinger. Kurt Makula nije došao opravdavajući svoj nedolazak osobnim razlozima. Poput Kulterera jučer, zatražio je svjedočenje videovezom.

Tamara Laptoš: Koje ste funkcije obavljali sredinom 1990-ih?

Franz Hasslinger:  Bio sam 1994. godine nadležan za razvoj tržišta Slovenije i Hrvatske, a nakon 1995. samo za Sloveniju.

Tamara Laptoš: Koji vam je bio položaj u banci?

Franz Hasslinger: Bio sam podređen Striedingeru, a Kulterer je bio nadređen Striedingeru.

Tamara Laptoš: Znate li što o kreditu?

Franz Hasslinger: Dobio sam nalog da ispunim zahtjev za kredit i da tehnički odradim taj kredit u banci.

Tamara Laptoš: Tko je sudjelovao u kreditu s hrvatske strane?

Franz Hasslinger: Osobno ne znam kada su počeli pregovori, ali bio sam informiran da treba pripremiti ugovor.

Tamara Laptoš: Tko je još bio na sastanku i o čemu se raspravljalo?

Franz Hasslinger: Sastanak su dogovorili Kulterer i Granić, a ja sam pratio Kulterera na sastanak.

Tamara Laptoš: Je li još netko bio prisutan?

Franz Hasslinger: Banku smo predstavljali ja i Kulterer, Hrvatsku najprije Granić, a kasnije je došao Sanader. Sanader je nešto pripremio jer je Granić nešto hitno morao potpisati.

Tamara Laptoš: Je li bilo dogovora o konkretnim uvjetima na sastanku?

Franz Hasslinger: Na početku se na sastanku raspravljalo o  tehničkim detaljima, tko će to odobriti s hrvatske strane i slično, uvjeti su bili već razjašnjeni. Zatim se razgovaralo o Hrvatskoj jer je banka htjela biti sigurna kakvo je stanje i može li se sigurno raditi.

Tamara Laptoš: Je li se tada spominjala provizija?

Franz Hasslinger: Nikad se nije razgovaralo o proviziji. Uvjeti su tada već bili dogovoreni, tako da na tom sastanku nije bilo govora o proviziji.

Tamara Laptoš: A koja je onda bila vaša uloga, jeste li vi izradili zahtjev za kredit i kako je on izgledao?

Franz Hasslinger: Ja sam ga osobno izradio i ispunio pa potpisao, a potpisao je i moj šef Striedinger.

Nakon što je jučer o Sanaderovoj ulozi u slučaju Hypo svjedočio Günther Striedinger, bivši voditelj poslova Hypo grupe za Hrvatsku, danas će na klupu za svjedoke sjesti dva bivša menadžera Hypo banke Kurt Makula i Franz Hasslinger, a oni  trebali iznijeti svoje spoznaje o slučaju.

Jučerašnja rasprava na Županijskom sudu u Zagrebu u predmetu koji se vodi protiv Ive Sanadera nije dala odgovor na pitanje tko je osoba koja se predstavila kao Eugen Laxa i koja je potpisala da je primila proviziju za austrijsko kreditiranje zgrada hrvatskih veleposlanstava.

>>Striedinger: Osoba koja je dolazila po provizije nije bio Sanader

Osim toga, što se samog Sanadera tiče, Vrhovni sud odbio je žalbe USKOK-a i obrane Ive Sanadera vezano uz njegovo puštanje na slobodu, odnosno na produljenje  istražnog zatvora.

To znači da će Sanader moći napustiti Remetinec odmah nakon što Županijski sud uknjiži hipoteke na imovinu njegovih prijatelja u visini od  12,4 milijuna kuna kojima se jamči njegova sloboda. Koliko će vremena biti potrebno da se to učini, teško je predvidjeti, no sigurno je da bivši premijer neće još dugo biti stanar Remetinca.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 63

EU
EUfan
21:06 16.12.2011.

Moja pokojna baka je znala reć: Sinko moj, di su veliki novci tamo su i velike laži!

TT
tTony
05:26 17.12.2011.

nije moguce da jedan civjek ima toliku vlast sta je radio presjdnik mesic nije bijo blizu vatre

OB
-obrisani-
10:00 16.12.2011.

ako hos ---kredit--moras kod ZIDOVA,ihhihihihihiihi 10-20% platit,hihiihihihi