HAZU, Crkva i Josipović: Vrijeme je za pakt vlasti i oporbe

Hrvatska neće izaći iz krize dok se ne provedu ozbiljne reforme. Smatram da, u sklopu cjelovite reforme, postoje neke koje su posebno osjetljive, koje je teško provesti bez konsenzusa. Osim toga, one, po prirodi stvari, traže angažman, ne jedne, već više vlada koje mogu, ali i ne moraju biti iz iste političke opcije”, smatra predsjednik Republike Ivo Josipović i kao iznimno važne reforme, za čije bi provođenje konsenzus bio nužan, navodi reformu mirovinskog sustava, zdravstvenog sustava i reformu lokalne i regionalne samouprave. Za ostale, poput reforme pravosuđa, znanstveno-tehnološkog razvoja, mjerama konsolidacije javnih financija, poticanja investicija... bio bi poželjan, ali nije presudan.

S obzirom na duboku krizu, ali i nužno smanjenje prekomjernog deficita, donošenje plana nacionalnih reformi te programa konvergencije do 2017., zanimalo nas je hoće li Vlada za provođenje tražiti podršku oporbe, odnosno hoće li nastojati postići konsenzus oko plana vođenja državnih financija u iduće tri, četiri godine.

Koji je stav oporbe

Osoba iz Vlade s kojom smo otvorili to pitanje upozorila je na izjavu premijera Zorana Milanovića iz koje je jasno da ga zanima stav oporbe prema prijedlozima što ih je Vlada prihvatila na zadnjoj sjednici. Član Vlade naglasio je da premijer ne može tražiti konsenzus ako ne zna stav oporbe u vezi s pitanjima za koja bi tražio podršku. Na odgovor, međutim, nije trebalo dugo čekati.

U subotu je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izjavio da aktualna vlada nije ništa radila dvije i pol godine i da su se sad sjetili da bi valjalo sačiniti neke programe. Odgovarajući na novinarsko pitanje o eventualnoj suradnji i razgovorima s premijerom Milanovićem, predsjednik HDZ-a je kazao da je za suradnju i razgovor potrebno imati sugovornika dobre volje. Drugim riječima, što se Karamarka tiče, ništa od toga. Odgovor, čiji je smisao da nema šanse da bi Milanović sjeo za isti stol s Karamarkom, dobili smo i od osobe bliske premijeru.

Potrebna komunikacija

Upitan jesu li uopće potrebni sastanci premijera i čelnika oporbe, predsjednik Josipović odgovara da bi oni trebali biti dio redovite političke komunikacije, “čak i u vremenima koja nisu bremenita teškim gospodarskim i razvojnim problemima”. Suprotno stavu premijera i šefa oporbe, sve je više institucija i pojedinaca u društvu koji pozivaju na konsenzus oko važnih pitanja (osnovno je plan izlaska iz krize i reforme). U posljednje vrijeme na taj se način oglasila Komisija Hrvatske biskupske konferencije. Ona je kritiku aktualnoj vladi zato što donosi propise koji, poput Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, Crkvi nisu po volji upakirala u potrebu širokih javnih rasprava o Vladinim potezima te traženja konsenzusa. Na istom kursu je i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, čiji je predsjednik Zvonko Kusić gotovo cijeli intervju u našim novinama posvetio potrebi političkog i šireg društvenog dijaloga te postizanja dogovora o pitanjima od nacionalnog interesa.

Predsjednik Josipović naglašava da je natjecanje različitih političkih koncepata nerazdvojivi dio demokracije, no dodaje da se konsenzus traži i očekuje o posebno važnim, sudbonosnim pitanjima za državu. “Do sada postojao je konsenzus o dva bitna pitanja, o osamostaljenju i borbi za slobodu i demokraciju te o europskom putu Hrvatske. Danas konsenzusa nema. Gotovo bih rekao da nema ni ozbiljnog dijaloga vlasti i oporbe, a kamo li konsenzusa. Međutim, mislim da je Hrvatska danas ponovno na prijelomnici i da je konsenzus većine političkih stranaka o nekim najvažnijim pitanjima nužan”, kaže predsjednik Josipović.

>>Zvonko Kusić: Široki konsenzus bio bi znak zrelosti društva

>>'Ne bih se začudio da nam Vlada predloži sjevernokorejski model'