Ustavni sud dobio je podršku HAZU-ova Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava čiji je predsjednik Davorin Rudolf održao predavanje “Prijeti li nam utrnuće Ustavnog suda?!, a prof. dr. sc. Branko Smerdel iznio prijedlog “Kako na ustavan način obnoviti instituciju Ustavnog suda?”.
“Zločesti nasrtaji na sud”
Još 31 europska i Europi bliske azijske zemlje članice Vijeća Europe imaju isti model, a u 11 europskih zemalja ustavnosudski posao odrađuju najviši redovni sudovi ili specijalizirani odjeli. Ustavni sud RH u 25 godina primio je sto tisuća predmeta. U 11.290 ocjena propisa ukinuo je 686 odredbi, a od 69.281 ustavne tužbe usvojio 2648. U zadnjih osam godina u 6564 ocjena propisa u 225 je ukinuo odredbe zbog neustavnosti ili nezakonitosti. Zbog toga pojedini zastupnici, predsjednici i članovi vlada nasrću na Ustavni sud, ustvrdio je akademik Rudolf te citirao “zločeste nasrtaje” bivšeg premijera (Zorana Milanovića), čelnice Laburista (Nensi Tireli), ekonomista Mosta (Ivana Lovrinovića) i bivšeg veleposlanika u Moskvi (Božu Kovačevića) koji se svode na to da nam Ustavni sud ne treba. No ozbiljnije od toga je što nam prijeti utrnuće suda jer se novi suci, koje treba izabrati dvotrećinskom većinom u Saboru, ne biraju od 2010., a ove ih godine treba izabrati deset. Ako ne ili ne u tom broju, doći će do ustavne krize ili otežanog rada suda. Stoga Rudolf pledira na znanstvenike da izraze snažnu podršku Ustavnom sudu “kao demokratskom i civilizacijskom postignuću i vrednoti” te apelira na zastupnike da izaberu deset ustavnih sudaca.
Kasarna, a ne vladavina prava
Ne treba nam “fijasko” s odumiranjem ili ukidanjem Suda jer bi se time “bitno i definitivno izmijenio ustavni poredak RH na način kojim se vrijeđa njegova bitna temeljna vrednota: vladavina prava”. A država bez vladavine prava jest – kasarna, posegnuo je akademik za izjavom koju je izrekao kao ministar u prve tri naše vlade.
Prof. Smerdel ustvrdio je da vremena nema previše i da se odumiranje Ustavnog suda ne smije dopustiti. Problem je što se smatralo da je odredbu o izboru sudaca dvotrećinskom većinom moguće izravno primijeniti, bez razrade, pa kao rješenje predlaže Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona za provedbu Ustava u kojom bi se ustvrdilo da to nije moguće bez usklađenja s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, a za što se može dati rok od dvije godine. Do tada suci bi se birali većinom svih zastupnika. Ustavni zakon donio bi se dvotrećinskom većinom. Prijedlog je podržao i prof. dr. sc. Zvonimir Lauc, dok ustavni sudac Mato Arlović dvoji je li to provedivo zbog političkih oportuniteta. Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec rekla je kako nigdje nije propisano da se o ustavnim sucima glasuje tajno te je primijetila da se ne raspravlja o broju sudaca (ona je za 11, a ne 13) i duljini mandata (osam godina najkraće je u Europi). Potpredsjednik Sabora Robert Podolnjak vidi priliku da se preuzme njemački model pa bi vladajući i oporba izabrali svaki po pet sudaca, uz mogući veto za pojedine kandidate.
U Ustavni sud treba izabrati jednog matematičara da se ustavni suci ne ravnaju po Baukovim izračunima i njegovoj matematici. Ako je nešto potrebno utrnuti onda svakako "javnu televiziju" koja guta sredstva a ne daje ništa zauzvrat.