Pad kreditiranja

HBOR-ovi referenti poduzetnike vuku za rukav i nude kredite

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
HBOR-ovi referenti poduzetnike vuku za rukav i nude kredite
10.11.2014.
u 21:00
Pad potražnje za kreditnim sredstvima HBOR-a u prvih devet mjeseci rezultiralo je padom kreditne aktivnosti za 32 posto
Pogledaj originalni članak

Nakon rekordnih više od 10,2 milijarde odobrenih kredita tijekom 2012. te 7,8 milijardi prošle godine, ove godine vrijednost novoodobrenih kredita HBOR-a ide prema padu za dodatnih 40-ak posto. Prema HBOR-ovu rebalansu, plan Uprave predvođene Vladimirom Kristijanom za ovu godinu je 5 milijardi kuna novih kredita, što je 36-postotni pad.

Budući da je do kraja rujna realizirano manje od 3,5 mlrd., za ostvarenje plana u posljednjem bi se kvartalu odobravanje kredita moralo prebaciti u veću brzinu. Nervoza i nemir eksponenata politike u HBOR-u, a taj utjecaj danas se najčešće personificira u ministru Gordanu Marasu, očito se prenijela i na vodstvo HBOR-a.

Prema neslužbenim izvorima, ovih je dana ono “potjeralo” direktore i referente da aktivnije nude kredite i idu “na teren”, bliže klijentima. Prema toj vrsti aktivizma financijaši su uglavnom rezervirani, pitajući se znači li to da će se sad pošto-poto ganjati statistika, ne vodeći računa o kriterijima. Pad potražnje za kreditima HBOR-a, kako tvrde u toj banci, započeo je tijekom zadnjeg kvartala prošle godine, a to je u prvih devet mjeseci rezultiralo padom kreditne aktivnosti za 32%. U slučaju HBOR-a pad potražnje je slojevitija priča od one u poslovnim bankama.

Od obračuna s bivšim ministrom financija Slavkom Linićem medijski su prostor mjesecima punili slučajevi spornih kredita HBOR-a. To je dijelom pogodovalo svojevrsnoj krizi odlučivanja u HBOR-u. Dijelu zdravih poduzetnika medijska je halabuka malo i “ogadila” kreditnu opciju putem HBOR-a. Uza sve, i komercijalne banke danas imaju problem premalo zdrave potražnje. Takve poduzetnike radije kreditiraju same i HBOR im je zapravo konkurencija.

>>HBOR-ove nove mjere za poticanje kreditiranja teške 2,1 mlrd. kn

>>'Treba pojačati ulogu equity fondova i uvesti izravno kreditiranje izvoznika od HBOR-a'

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 12

SP
Spezispezi
22:14 10.11.2014.

Kako to glupo izgleda kada drzava s jednu stranu toboze tjera investicije i daje kredite a s drugu stranu ne dozvoljava nikome da ista radi. Ne drze Hrvati preko 10 milijardi eura stednje u bankama iz inata nego jer je ulaganje nemoguca misija. Danas da hocete osnovati j.d.o.o. Samo za prodaju novina da biste legalno krenuli poslovati treba vam preko 5 kg dokumenata, raznih dozvola itd., a za to vam treba nekoliko mjeseci pjesacenja po institucijama ili ugoscavanje reznoraznih inspektora od kojih rijetko koji ima samo jednu psihicku bolest. A da ne govorim o slucaju kada hocete nesto malo zahtjevnije poduzeti, nedajboze nesto proizvoditi, cekaju vas studije o zastiti ptica, miseva i sismisa. Za neupucene i naivne, lako izgleda osnovati poduzece j.d.o.o. s 10 kn, ali to je tek prvi od 50-tak koraka prije pocetka legalnog poslovanja. Da ne govorim da cete odmah dobiti inspekciju koja ce provjeriti imate li sve papire, tipa MTU ili zastitu na radu ili zastitu od pozara ili procjena opasnosti radnog mjesta ili prvu pomoc ili lijecnicke preglede i ugovore s medicinom rada itd itd. Ne govorim napamet, nego iz iskustva. Tko planira osnivati firmu nek radije vidi gdje i u kojoj drzavi moze najlakse online otvoriti i raditi uz minimalne papire trosak i vrijeme. Radis i zivis u HR, a ne ovisis o birokratima i raznim tipovima de.bi.la po hr institucijama.

IC
ICCO
21:13 10.11.2014.

Slijedeće što možemo očekivati je da ih novi ali ajme meni-Predsjednik uprave, potjera na Dolac da nude HBOR kredite i kumicama. Bezglavo lutanje bespućima neznanja i nesposobnosti se nastavlja. Nadajmo se da će ova elementarna nepogoda brzo proći.

JO
josmalopanestalo
22:01 10.11.2014.

zanimljivo, zanimljivo, a kad tražiš mali kredit za opremanje malog OPG-a od par desetaka tisuća kuna, traže od tebe da im dokažeš da ćeš s tim nofcima zaradit u par mjeseci milijone i milijone i da buš sve vratil barem duplo, pokvarenjaci i jalni ljudi, jer zakaj bi ti dali tuđe novce i pomogli ti da možda zaradiš i još nekog zaposliš