Stalno imam ponude gdje bih mogao raditi, ali nisam ni razmišljao o odlasku iz Hrvatske

Posljednji put ministra zdravstva prof.dr.sc. Milana Kujundžića počeli su javno smjenjivati još od proljeća. Ljetna rekonstrukcija, međutim, iz Vlade je otpratila petero njegovih kolega, ali ne i njega. Nakon svih dotadašnjih poziva na smjenjivanje, zahtjeva dijela oporbe, kalkulacija koga će premijer Andrej Plenković otpisati, Kujundžić je ovog srpnja na kladionicama praktički bio “zicer”.

Neki su ga i “smijenili” dok je trajala sjednica Predsjedništva HDZ-a, no ministar zdravstva i nakon te sjednice ostao je član Vlade. Termin ovog razgovora poklopio se sa zadnjim danom srpnja te ujedno i zadnjim danom kolektivnog ugovora u zdravstvu. Kujundžić je postigao dogovor sa sindikatima, parafirao ga, ali ga nije prihvatila Vlada čiji je član. No, ministar zdravstva ne dvoji da će mandat odraditi do kraja. Štoviše, najavljuje da radi i na pripremi gradnje Sveučilišne bolnice u zagrebačkom Blatu čija je prva faza Nacionalna dječja bolnica, ali i novih bolnica u Splitu i Osijeku.

Što je ovo danas, Vlada nije prihvatila nešto što je njezin član kojeg su ovlastili za pregovore dogovorio?

Kolektivni za zdravstvo istekao je prije godinu dana i dogovorili smo se da ćemo ga produljiti s obzirom na to da nije bila riješena reprezentativnost liječnika. Paradoks je da liječnici ne pregovaraju o kolektivnom ugovoru u zdravstvu i to stvara gorčinu. S druge strane, pregovarali smo i u konačnici usuglasili da bi došlo do određenog povećanja plaća po osnovama odgovornosti za ljudske živote, uvjete rada odnosno rizika te smo dogovorili nadoknade za putne troškove u pripravnosti i sindikati su bili maksimalno korektni. Taj je iznos godišnje trebao biti oko 400 milijuna kuna.

Zaposleni u zdravstvu su izvisili, ali što to govori politički?

U Vladi je bojazan što će to značiti za cijeli financijski sustav, što će tražiti druge djelatnosti, pa je predloženo da se produlji postojeći kolektivni na tri mjeseca kada će se definitivno pregovarati za zdravstvo. Moram se zahvaliti sindikatima na maksimalnoj korektnosti što tijekom ljeta ne idu u štrajk, što je njihovo pravo. Hvala im što su odustali od štrajka za vrijeme turističke sezone. Kao resorni ministar, smatram apsolutno opravdanim i neophodnim povisiti plaće liječnicima i sestrama za stručan i težak rad. Vlada odnosno ministar financija generalno gledaju prvenstveno s financijskog aspekta, a ovdje treba uvažiti širi aspekt, da su sestre i liječnici iznimno traženi. Tolike su europske zemlje povećale plaće kako bi zadržale liječnike i sestre. I mi ćemo to morati učiniti, ne samo deklarativno, da bismo ih zadržali u Hrvatskoj.

Jeste li ikad planirali kao liječnik otići u inozemstvo?

Stalno imam ponude gdje bih mogao raditi. Radio sam na brojnim workshopovima i sa mnom kontaktiraju ljudi koji se bave tim prijelazima na druge klinike. Moram reći, nisam ni razmišljao o odlasku.

I dalje radite kao liječnik u KB-u Dubrava?

Danas je ispalo da sam između sindikata i užeg kabineta Vlade morao odjuriti kod pacijentice jer je situacija s tumorom jetre bila takva da se ERCP morao napraviti danas. Metoda je to koju rijetki rade jer ju je teško naučiti, a i zato što se onaj tko je radi i sam zrači pa zato ljudi bježe od nje.

Što kad premijer zove, a pacijent čeka?

Riješi se, imaju u Vladi razumijevanja za mene.

Kad su u pitanju cigarete, govorite o dvostrukoj višoj cijeni, a na kraju će poskupjeti kunu-dvije.

Ne mogu od toga odustati. Uvijek ću zagovarati ono što je u prevenciji zdravo. Ja ću imati razumijevanja za financijske aspekte neovisno o tome tko je ministar financija. Ministri financija gledaju samo financijske efekte, a ja to gledam šire, od humanog, demografskog, etičkog, zdravstvenog aspekta. Ne može se porezima rješavati sve štetno, ali pušenje odnosi 15 tisuća života godišnje u Hrvatskoj… Kad zagovaram izrazito povećanje cijena cigareta, to u sebi ima poruku očuvanja ljudskog zdravlja i života, humani i etički element, ali i demografski jer bi to značilo da bi svake godine 15 tisuća više ljudi u Hrvatskoj bilo živo. Hrvatska ima i ozbiljan problem da nam izrazito raste broj pretile djece, ali i stupanj pretilosti. Jedan od čimbenika koji na to utječe je šećer i zato smo išli u povišenje cijena napitaka sa šećerom. To treba shvatiti kao prvi korak.

Dakle, slijedi isto i za druge slatke proizvode?

To će sve sigurno doći na razmatranje. Uz poreznu politiku, moram reći da je važna i odgovornost roditelja, škole i podizanja znanja o štetnosti od debljine. Moramo puno raditi na promicanju tjelesne aktivnosti.

Sindikati, cigarete..., a što je s nabavom PET/CT-a?

Mislim da o tome nema neslaganja, možda ja malo brže reagiram nego što me administracija može pratiti. Tri su osnovne stvari koje traže neizbježnu nabavu; medicinsko-stručna jer su postojeći aparati zastarjeli, kvare se i ne prepoznaju male tumore i zato je potrebno nabaviti nove aparate. Drugi je razlog što jedna država ne smije dopustiti da privatna tvrtka ima monopol i da su iz toga isključene velike državne bolnice. I tek su treći razlog financije jer ćemo na četiri aparata koje kupe državne bolnice uštedjeti dvadesetak milijuna kuna. Tako da vjerujem da je to samo stvar procedure, ovo su argumenti i mislim da se to ne može zaustaviti.

Hoćete li vi bi ministar kada će se odlučivati o tome i svim ostalim pitanjima? Na dan rekonstrukcije Vlade niste smijenjeni, ali otad se priča da ćete na jesen sami otići?

Tri godine me smjenjuju. Na jesen ću nastaviti raditi u interesu hrvatskog zdravstvenog sustava i hrvatskih građana, a ujedno ću se početi pripremati i za izbornu godinu i pojačati političku aktivnost.

Kakav je vaš odnos s premijerom?

Vrlo korektan. Gledajte, mislim da dijelimo univerzalne ljudske vrijednosti.

I o abortusu? Što se čeka s tim zakonom?

Držim da zabrana sigurno nije rješenje. Stručna tijela trenutačno analiziraju iskustva drugih zemalja kako bi pokušala naći najbolji model.

Što ćete vi napraviti do kraja mandata?

Prvenstveno ustrajati na gradnji Nacionalne dječje bolnice i prijavama za fondove EU iz kojih bi se gradila. Također, pokrenuti projektiranje i gradnju novih bolnica u Splitu i Osijeku. U Ministarstvu intenzivno radimo na pripremi za osiguranje novca iz fondova EU i za novu Sveučilišnu bolnicu u Zagrebu. Pregovara se i s inozemnim investitorima, posebice iz Kine, o mogućim izrazito povoljnim oblicima financiranja gradnje spomenutih bolnica. Nacionalna dječja bolnica u Blatu je prva faza i sastavni dio nove Sveučilišne bolnice na čijoj pripremi već radimo. Dugoročno gledano, strategija hrvatskog bolničkog sustava treba se zasnivati na vrhunskim sveučilišnim bolnicama u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. Ostale bolnice treba na njih naslanjati, funkcionalno ih povezivati, razvijati dnevne bolnice s učinkovitom dijagnostikom i terapijom, postupno zatvarati određene stacionarne odjele pretvarajući ih u palijativu i odjele za produljeno liječenje. Odlično radi dnevna bolnica u Zagvozdu i nju treba proširiti, osiguran je novac za gradnju dnevne bolnice u Metkoviću i zagovaram po istom modelu gradnju dnevne bolnice u sjevernoj Istri, za što trenutačno nemam pozitivan odgovor lokalnih vlasti. Nadalje, napravljen je Nacionalni program za borbu protiv raka za koji su došle pozitivne međunarodne recenzije i trebat će početi implementirati ga, raditi na prevenciji raka, ali i boljoj dijagnostici i liječenju. U tome smislu, planira se nabava novih linearnih akceleratora i PET/CT-a. U rujnu krećemo s tzv. screening programom za karcinom pluća, u postupku je nabava brzih brodica za prijevoz pacijenata s otoka i nabava helikoptera, analizatora za otoke, na Rebru smo nabavili robot jer smo dosta zaostajali u robotskoj kirurgiji, uglavnom puno radimo i trebamo još puno toga napraviti.

A lijekovi i dugovi?

Nitko nema obustavu lijekova. Razumijem veledrogerije, ali isto tako u financijskim mogućnostima pratimo sve i zadnjih mjesec dana smo u sustav unijeli novih 130 milijuna kuna po osnovi novih skupih lijekova. Zdravstvo je s jedne strane nasušna potreba svake nacije, najhumanija djelatnost, a s druge je strane jako skupo i teret svakoj vladi. I načelno sve zemlje svijeta u zdravstvu posluju s ozbiljnim problemima i deficitima.

Što biste kao najteže izdvojili iz ovog mandata?

Objektivno mi je najteže što ne mogu financijski pratiti opravdane potrebe bolnica za opremom i za stimuliranjem ljudi da ostanu raditi u Hrvatskoj. Osobno mi je najteža svaka tragedija i uvijek se kao čovjek pitam je li se moglo brže i bolje.

Idete li na godišnji?

U petak sam na Danu grada u Imotskom, u ponedjeljak u Kninu, a 8. kolovoza u Dubrovniku na otvaranju objedinjenog hitnog bolničkog prijema.

Imotski je vaš kraj, jeste li često tamo?

Imam ondje obitelj, brata i dvije sestre sa svojim obiteljima i još puno šire rodbine. Htio bih puno više biti ondje, ali, nažalost, rijetko kada stignem ostati dulje od jednog dana. Taj je kraj puno dao Hrvatskoj, vrijeme je i da mu Hrvatska nešto vrati.

Što kažete na HDZ danas?

HDZ ima veliku povijesnu zaslugu za nastanak neovisne Hrvatske. U tijeku je smjena generacija i sigurno će u izborima trebati raditi odabir ljudi prema kvaliteti, a ne prema klanovskoj pripadnosti. Prvenstveno bi trebalo birati ljude koji su se dokazali znanjem i radom.

Gdje se politički vidite, hoćete li ostati aktivni u politici kad završi mandat?

Možda.

Dosta neodređen odgovor?

Sutra je novi dan. A i godina je duga. Toliko.