HDZ ima potporu 32,5 posto birača, SDP porastao na 18,7 posto

Hrvatska posljednjih dana bilježi rekordne brojeve oboljelih. Predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković svakodnevno razmjenjuju napade ili, kako oni kažu, vode dijalog, a SDP je dobio novog predsjednika. 

Dnevnik Nove TV donosi redovito mjesečno istraživanje Crobarometar, a napominju kako je pokušaj ubojstva policajca na Markovu trgu istraživanje obuhvatilo, ali u manjem opsegu.

Naime, nemili događaj na Markovu trgu zbio se u posljednjem tjednu istraživanja. Također, rekordne brojke zaraženih nisu obuhvaćene, ali će biti vidljive sljedećeg tjedna. 

HDZ kako je počeo tako i završava mjesec - kao prvi izbor. Imaju potporu od 32,5 posto birača. Manje nego mjesec prije, no pad je unutar statističke pogreške. A rast unutar statističke pogreške bilježi SDP s novim predsjednikom i može računati na 18,7 posto potpore.

Velike zamjene su od 3. do 5. mjesta. Tako se na treće mjesto vraća Domovinski pokret s 8,4 posto potpore i oni statistički bilježe rast. Most je 4. izbor sa 7,3, također s rastom unutar statističke pogreške. A pad na 5. mjesto bilježi Možemo, imaju 6,7 posto.

Pitanje je hoće li sljedećih mjeseci SDP s novim predsjednikom početi vraćati izgubljene birače, a to bi moglo biti loše za Možemo, jer su mnogi birači ljevice tamo našli novo utočište.

Najbliže izbornom pragu od 5 posto nalazi se Pametno s potporom od 3,8 posto. Zatim je tu Živi zid s 2,1 posto potpore. HSS mjesec završava na 1,6 posto, a HSU s 1,5 posto dok su IDS te Stranka s imenom i prezimenom na 1,4 posto.

Ostale stranke od ljevice do desnice imaju manje od 1 posto, a kada bi se to sve zajedno zbrojilo imale bi 4,8 posto.  Među njima je tako HRAST s 0,7 posto i HNS s 0,5 posto, Reformisti su na 0,4 posto, a Glas je na 0,1 posto. Neodlučnih birača manje je nego mjesec prije i sada ih je 9,9 posto.

Većina građana ne podupire Vladine politike, točnije njih 54 posto, dok Andrej Plenković može računati na potporu od 39 posto građana koji ga razumiju. Ne zna njih 7 posto.

Pesimizam je čini se trajno stanje Hrvatske, uz par ekscesa. Tako listopad završavamo činjenicom da 63 posto građana misli kako zemlja ide u lošem smjeru. A njih 27 pak misli da smo puni optimizma. Ne zna 10 posto građana.

Predsjednik Milanović treći mjesec zaredom topi potporu koju je imao na početku mandata. Sada većina građana ne odobrava njegov rad ili njih 53 posto, a odobrava 39 posto građana, ne zna njih 8 posto.

Uz njega je većina  birača SDP-a, njih 77 posto, ali podupire ga i 49 posto Mostovih birača te 30 posto HDZ-ovih.

Vodeći dvojac u zemlji samo se izmjenjuje na vrhu liste popularnosti. Sada je prvi Andrej Plenković o kojemu 51 posto građana ima pozitivan dojam, a njih 42 posto negativan. Gotovo identičan rejting ima Zoran Milanović kojega 51 posto građana odobrava, ali 43 posto ne odobrava. I jednom i drugom u mjesecu žestokih polemika rejting je porastao.

Raste rejting i Boži Petrovu o kojemu pozitivan dojam ima 45 posto građana, a njih 40 posto negativan. Peđa Grbin kao novi predsjednik počinje sa solidnom potporom, 40 posto građana o njemu misli pozitivno, a 35 posto građana ima negativan dojam o lideru SDP-a.

Miroslav Škoro također je popravio osobni rejting i sada o njemu pozitivno misli 35 posto građana, a negativno njih 57 posto.

I na kraju liste lidera vodećih opcija nalazi se Tomislav Tomašević koji nije ni popravio ni pokvario osobni rejting i trenutačno 31 posto građana o njemu misli pozitivno, a njih 25 posto negativno.

Počeli su raditi, ali potporu ne gube. Ured Predsjednika je na 2,74, odnosno građani ga ocjenjuju „trojkom“, Vlada je na 2,56, također dobiva „trojku“, a Hrvatski sabor blago raste i sada bi kod građana dobio 2,10 ili „dvojku“.

Nezaposlenost je i dalje građanima najveći problem, to misli 25 posto njih. Zatim je tu korupcija i kriminal na visokoj razini što problemom smatra 20 posto građana. Gospodarsko-ekonomska situacija je za 16 posto građana problem, a korona za 9 posto građana. I na kraju, loš životni standard i niske plaće su za 5 posto građana najvažniji problem u zemlji.

Istraživanje je provela agencija IPSOS na 983 građanina telefonskim putem od 1. do 20. listopada. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/- 3,6 posto.