Andrej Plenković sinoć je nakon ponoći proglasio treću izbornu pobjedu svoje stranke, poručujući kako već danas kreće u formiranje nove vlade. Njegovim izjavama prethodio je dramatičan izborni dan. Rekordan izborni odaziv, koji je u 16.30 sati bio gotovo za 50 posto veći nego u isto vrijeme prije četiri godine, upućivao je na smjenu na nacionalnom tronu, no prve izlazne ankete pokazale su da dva uzastopna mandata na nacionalnom tronu HDZ gotovo i nisu previše koštala naklonosti birača.
Najvećoj su stranci ove ankete prognozirale 59 mandata, ne računajući one iz dijaspore, no taj je broj na nešto više od 90 posto obrađenih biračkih mjesta, prema privremenim neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, pao na 57, što znači da bi HDZ s dijasporom mogao računati na ukupno 60 zastupničkih mandata. SDP-ove Rijeke pravde osvajale su 42, Domovinski pokret 14, a Most 11 mandata. Slijedilo je Možemo s 10, IDS s tri, Platforma Sjever s dva te Fokus/Republika s jednim mandatom.
Ovakvi su rezultati, prije svega, nakon niza ciklusa oborili tezu da visok odaziv ne može odgovarati HDZ-u, stranci s najkompaktnijim biračkim tijelom, kao i da neminovno vodi smjeni vlasti. HDZ je daleko bliže još jednom mandatu od konkurencije, i to ovoga puta s neoborivim legitimitetom koji mu je dao ogroman broj birača.
Ljevica podbacila
No izborna noć bila je sve osim dosadna. Nakon izlaznih anketa postalo je jasno da se nova vlada neće moći formirati bez ruku Domovinskog pokreta, a iz te su stranke i dalje tvrdili kako im ulazak u vlast sa SDSS-om i Možemo! nije opcija. To je vodilo zaključku kako će se HDZ, želi li ponovno na vlast, morati odreći jednog od svojih najodanijih partnera, a Andrej Plenković dugogodišnje politike kojom je svoju stranku čvrsto smjestio u desni centar, procjenjujući kako s manjinama i manjim strankama lijevog centra može računati na najstabilniju vlast. I pritom biti prisiljen na pregovore s onima koje je cijelo vrijeme prozivao za ekstremizam, čak i za koketiranje s terorizmom i koje je samo par dana ranije na zatvorenom HDZ-ovu predizbornom skupu nazivao pokvarenim i zlim ljudima s kojima ne treba imati posla.
Bio bi to doista težak udarac za Plenkovića, no kako je noć odmicala, a rezultati iz DIP-a pristizali, u jednom su trenutku iz HDZ-a počele pristizati informacije kako bi Plenković uz minimalan trud mogao nastaviti smjerom kojim je krenuo godinama ranije. Stranački dužnosnici neslužbeno su govorili kako im ruke DP-a i neće trebati te kako će većinu ponovno moći sastaviti s manjim strankama na centru, pri čemu su se spominjali IDS, Platforma Sjever i Fokus. Riječ je o strankama koje su prije izbora redom govorile kako neće s HDZ-om, no uz ovakve rezultate ne bi bilo preveliko iznenađenje da se sada predomisle. Posebno uz činjenicu da je ljevica na ovim izborima objektivno podbacila te da SDP sa svoje 42 ruke vrlo teško može do većine.
Na minimalne šanse su tako pali i planovi predsjednika države Zorana Milanovića da nakon izbora okupi široku vladu nacionalnog spasa, u kojoj bi sudjelovale i stranke desnice, DP i Most. Ovakav ishod izbora priličan je poraz za Milanovića koji je, podsjetimo, prvo najavio da će se kandidirati za Sabor na SDP-ovoj listi, no kada ga je Ustavni sud upozorio da to može učiniti samo ako odstupi s predsjedničke dužnosti, zaključio je kako mu je najbolje ostati na funkciji sve dok se u Saboru ne okupi većina dovoljna da bi se maknuo HDZ, a njega ustoličilo za premijera. Ova se taktika sada pokazala kao priličan promašaj jer Rijeke pravde nisu polučile rezultat koji su očekivale, a što se tiče njega osobno, biračima je, čini se, bilo uvjerljivo tumačenje HDZ-a kako se predsjednik skriva iza funkcije i nema hrabrosti zaigrati otvoreno.
Prvog čovjeka SDP-a Peđu Grbina ovakav razvoj događaja, međutim, nije uvjerio da su šanse za formiranje vlade propale. Iako je priznao da rezultati nisu onakvi kakve je priželjkivao, Grbin je poručio kako "ovo nije kraj".
>> VIDEO Plenković: Osjećaj je odličan, jako smo zadovoljni. Već smo neke razgovore obavili, sve ide dobro
– Pred nama su dani, tjedni, a možda i mjeseci razgovora, koji će Hrvatsku učiniti boljom – ustvrdio je predsjednik SDP-a, ponavljajući kako do ponoći ne smije reći ime SDP-ova mandatara jer mu je to zabranio Ustavni sud. Iz njegovih riječi proizlazi, pak, kako će Milanović, usprkos svemu, pokušati provesti svoj naum okupljanja vlade nacionalnog spasa. Predsjednik se sinoć nije oglasio, no jasno je da bi za okupljanje većine i njemu nužne bile ruke Domovinskog pokreta. A s obzirom na ono što je sinoć izgovorio predsjednik DP-a Ivan Penava, ovakav je razvoj događaja gotovo nemoguć jer Penava, a ni drugi DP-ovi dužnosnici, ne žele u vladu u kojoj bi bilo i Možemo.
– Od sutra sjedamo i razgovaramo, s obzirom na to tko će raspolagati s kakvim kartama. Ostajemo čvrsto pri onome – SDSS ni u jednoj varijanti ni pod kojim uvjetima! Jednako je tako i Možemo! za nas nemoguća misija – rekao je Penava i ponovio kako njegova stranka "kad uzmete u obzir dva brda, crveno i plavo, kontinuirano komunicira da ne pripada nijednom".
Iz Možemo su, pak, ponovno poručili kako su spremni podržati vladu koju bi formirao SDP uz pomoć saborske većine u kojoj bi bile i stranke desnice, Most i DP, ali ne i ako bi te stranke i ušle u vladu, nego samo ako bi je i jedni i drugi iz Sabora podupirali kao manjinsku. Ni čelnici Možemo!, baš kao i SDP-a, nisu pritom propustili podsjetiti da je velika većina stranka prije izbora tvrdila da ni pod koju cijenu neće s HDZ-om.
– Mi ćemo biti brana tome da desnica uđe u vladu, a sve političke aktere od ljevice do desnice koji su se zaklinjali da je glavni cilj uništiti koruptivnu hobotnicu i da neće nikad s HDZ-om pozivamo da budu dosljedni i da kažu 'ne' HDZ-u' – poručila je Sandra Benčić.
>> FOTO Od euforije do razočaranih lica: Pogledajte raspoloženja po stožerima nakon izlaznih anketa
Ukoliko na kraju odluka o novoj vlasti ostane u rukama Domovinskog pokreta, HDZ će, dakle, ovdje biti u prednosti, no ne treba zanemariti ni spomenute loše odnose DP-a s Andrejem Plenkovićem, što bi u slučaju ovakvog razvoja događaja svakako utjecalo na odnose unutar najveće stranke.
U fokus bi u tom slučaju došao potpredsjednik HDZ-a Ivan Anušić, koji je nešto ranije sinoć procijenio kako je jasno da HDZ neće moći sastaviti vladu s istim partnerima kao do sada. Osim što je poznato da Anušić, za razliku od Plenkovića, gaji dobre odnose s DP-om, popularni slavonski HDZ-ovac stranačkog je šefa jučer i "prešišao" u broju preferencijalnih glasova – na obrađenih 80 posto biračkih mjesta rezultati su pokazivali kako je Anušića zaokružilo 32.800, a Plenkovića oko 18.000 birača.
Plenković, pak, u svom govoru sinoć nije poimenice spomenuo ni jednu stranku poimenice. Kazao je tek da SDP ne zaslužuje ovu vladu te da njezino formiranje treba ići u ruke onih koji su pobijedili na izborima, HDZ-a i njegovih partnera.
Gubitnika baš i nema
– Pozivam (na razgovor) sve stranke koje su dobile povjerenje hrvatskih građana, a ne pokazuju a priori ovu isključivost kakvu su pokazali oni koje smo pobijedili s 20 mandata razlike – poručio je Plenković. Ako se Večernjakove izborne analitičare pita tko je dobitnik ovih izbora, odgovor je - HDZ.
– Činjenica je da stranka nakon osam godina vlasti, pa i svih afera, ali i povećanog broja birača uspjela zadržati potporu. Takvih stranaka baš i nemamo u Europi, a ovo kod nas nije pošlo nikom za rukom. Gubitnika baš i nema jer su svi zadržali pozicije. Na strani SDP-a ima razočarenja jer su otkrili sve karte od kojih su neke rubne i radikalne, no to nije donijelo rezultat. Ono što jest neuspjeh je neuspjeh lijevo-centrističke opcije koja nekoliko izbornih ciklusa ne uspijeva se oporaviti i vratiti na pozicije iz 2011. pa čak i 2015. godine – smatra Draga Bagić.
Tonči Tadić, pak, podsjeća na Milanovićeve udare na Ustav tijekom izborne kampanje.
– Ono što je on nudio, a to su uhićenja, drame i socijalna revolucija, pokazalo se da to ljudima ne paše jer oni žele stabilnost. Na tu njegovu priču nisu nasjeli ostali u oporbi. Možemo je tu bio suzdržan i treba im odati priznanje. SDP osim Milanovićevih istupa nije imao ništa drugo. Ne sjećam se njihovih inicijativa u Saboru, a u kampanju morate ući s programom. Veliki je problem njihova liderstva i što nude biračima – uvjeren je ovaj analitičar.
>> VIDEO U stožeru Domovinskog pokreta slavilo se uz pjesme Thompsona
Što se tiče smjera u kom bi mogli ići pregovori o sastavljanju nove vlade, Ankica Mamić kao realnu mogućnost ističe podjelu među DP-ovim novoizabranim zastupnicima.
– Bit će važan svaki HDZ-ov mandat. Sigurno je da Plenković može pokušati prepoloviti DP. Oni imaju dva lidera. Formalni lider je Penava, a tu je i Mario Radić, koji vodi poslovni dio stranke. Kolakušić je rekao da donosi ovaj mandat kako bi nastavio svoju karijeru u EU parlamentu. Rekla bih – tko bude imao bolji pregovarački talent taj pobjeđuje, a u tome se dosad Plenković pokazao bolji. Sigurna sam da će napraviti sve što treba da ima većinu. Ovisno o tome koliko će Most i DP imati mandata, to je put kojim će se ići – smatra Ankica Mamić. Slično očekuje i Bagić.
– Moj dojam je da stvari neće ići tako brzo. Postoji samo jedan scenarij, a to je da većinu sastave HDZ, dio DP-a bez Kolakušića i drugih i dijela manjina, koje bi se mogle rascijepiti na pola. Tako bi DP ispunio jedini uvjet za koaliciju s HDZ-om, a to je da s njima nije SDSS. Ako taj put ne uspije, onda će mnogi ovi manji akteri koji su rekli da neće ići s HDZ-om morati revidirati svoje pozicije – kaže Bagić.
Opciju da HDZ vladu sastavu s manjim liberalnim strankama analitičari također smatraju mogućom. Marijana Grbeša kaže da će malim strankama koje su cijelu kampanju govorile da nikako neće s HDZ-om biti teško sjesti s tom strankom, pogotovo s obzirom na lokalne izbore koji su već u svibnju iduće godine. No, ističe kako one svojim biračima mogu komunicirati da je riječ o projektnim koalicijama i da tako mogu kontrolirati vladu.
FOTOGALERIJA Vinski podrum, veterinarska stanica, kafić... Ovo su neobična biračka mjesta u Hrvatskoj
Odkad su maknuli Bernardića, SDP više ne postoji. Grbin je trla baba lan. Nema ničeg umnog.