HDZ još traži adute za najveće gradove, poznat jedino kandidat u gradu na istoku Hrvatske

Do lokalnih izbora manje je od godinu dana, što znači da bi stranke polako morale otkriti svoje adute, odnosno pokazati kadar koji bi nakon svibnja 2021. trebao preuzeti županije, gradove i općine. U HDZ-u, međutim, još muku muče s odabirom kadra za najveće gradove. Situacija je zasad riješena jedino kada je u pitanju Osijek, u kojem ova stranka do sada nije imala svog gradonačelnika, no u HDZ-u su uvjereni kako sada imaju velike šanse da ga dobiju, i to sa šefom gradske organizacije Ivanom Radićem kao kandidatom.

Želi li uopće Zagreb

Potpuno suprotna je situacija u glavnom gradu. Uz prilično "načetog" gradonačelnika Milana Bandića, HDZ sada ima priliku podići svoj utjecaj u Zagrebu, no za to im je nužan jak kandidat. U stranci se spominjalo da bi tu ulogu trebao preuzeti ministar financija Zdravko Marić, no on, čini se, u tu utrku ne želi, a pitanje je može li HDZ u kratkom roku naći dovoljno jakog kandidata koji bi se mogao probiti u drugi krug s kandidatom ljevice. U dijelu zagrebačkog HDZ-a pritom dvoje u u iskrene namjere stranačkog vrha da pokuša preuzeti Zagreb jer je, upozoravaju, pozicija gradonačelnika Zagreba vrlo moćna i pitanje je želi li Andrej Plenković na tom mjestu konkurenciju.

S druge strane, tumače kako bi isticanje manje poznatih kandidata značilo da HDZ još jednom staje uz Milana Bandića koji bi, kažu, ne othrva li se Tomislav Tomašević percepciji da je kandidat ekstremne ljevice, mogao dobiti još jedne izbore. Da stranačka središnjica nema čiste namjere u Zagrebu iščitavaju, pak, iz činjenice da je "Bandićev čovjek" Juro Martinović ponovno imenovan državnim tajnikom u Ministarstvu pravosuđa iako Bandićeva stranka više nije dio parlamentarne većine. Situacija nije jasna ni u Splitu, gdje se očekuje da se gradonačelnik Andro Krstulović Opara izjasni hoće li se kandidirati na još jedan mandat.

A za to vrijeme nagađa se o imenima potencijalnih HDZ-ovih kandidata za gradonačelnika, pri čemu stranački kuloari spominju i Domagoja Maroevića, ravnatelja županijske Lučke uprave. U njegovu krugu, međutim, govore kako je riječ o "kavanskim pričama" proizišlim iz činjenice da je Maroević Plenkovićev prijatelj i tvrde kako se o tome nije razgovaralo.

Naši izvori kažu i kako bi se Maroević teško odlučio na takav korak čak i kad bi to od njega tražila stranka jer mu obiteljske prilike to trenutačno ne dopuštaju. Zato kalkuliraju da najviše šanse za gradonačelničku kandidaturu ima Ante Mihanović, ravnatelj županijskih ljekarni, iza kojeg čvrsto stoji šef županijske organizacije HDZ-a Ante Sanader. U splitskom HDZ-u, inače, ne vlada prevelik optimizam da će i nakon lokalnih izbora zadržati vlast u gradu, i to zato što je, priznaju, stranka tijekom proteklih godina napravila previše kompromisa.

U Rijeci možda uz nezavisnog

Kad je riječ o Rijeci, u kojoj HDZ nikada nije imao posebnog utjecaja, najava Vojka Obersnela da možda i neće u utrku za novi gradonačelnički mandat otvorila je nove mogućnosti. U HDZ-u, međutim, sumnjaju da će se Obersnel doista odreći pozicije, pogotovo nakon što se nije uspio progurati u Sabor.

Smatraju da šanse za prekid višedesetljetne dominacije SDP-a ipak postoje ako bi se Obersnelu suprotstavio jak kandidat. Pritom su spremni i na podršku neovisnom kandidatu, a u riječkom HDZ-u može se čuti da se razgovori na tu temu već vode. O kome je riječ, međutim, još nisu spremni otkriti. Naši izvori procjenjuju da bi se HDZ, lakše nego u Rijeci, mogao domoći vlasti u Primorsko-goranskoj županiji, no odbacuju mogućnost da se za župana kandidira Oleg Butković koji, kažu, na ministarskoj funkciji mora odraditi još puno projekata.

Unutarstranački izbori zbog COVID-19 do daljnjeg na čekanju

HDZ bi ovih dana trebao odlučiti hoće li i u kojem opsegu nastaviti unutarstranačke izbore prekinute u ožujku zbog izbijanja epidemije COVID-19. Epidemija, međutim, još traje pa je nemoguće sazvati izborne skupštine koje u pojedinim organizacijama broje i po 300 članova. 

U stranci se zato govori kako će se vjerojatno ići na popunjavanje funkcija koje se bira izravno, odnosno da će se izabrati predsjednici i potpredsjednici županijskih, gradskih i općinskih organizacija, a funkcije koje se popunjavaju delegatskim sustavom ostavit će se za neka bolja vremena. Ovakvi izbori stranačkom bi vodstvu poslužili da kadrovski poslože stranku na nižim razinama jer će stranačke organizacije sasvim sigurno voditi računa o tome koga bi na čelnim funkcijama u gradovima i općinama voljela vidjeti središnjica HDZ-a.