'HDZ ne brine krajnja desnica. Hasanbegović i Esih trajali su kao lanjski snijeg'

S Dragom Prgometom, HDZ-ovim predsjednikom zagrebačke Skupštine, razgovarali smo o mandatu u Skupštini, predsjedničkim izborima i izborima u HDZ-u, Hvidri...

Kako surađujete s Milanom Bandićem u Zagrebu i Skupštini, on je čovjek kojeg prate brojne afere, zbog nekih je i na sudu, ali je nekako uvijek HDZ-ov partner?

Za našu suradnju bitne su dvije činjenice; Bandić je voljom građana Zagreba izabran za gradonačelnika i drugo; HDZ s Bandićevom strankom ima potpisanu koaliciju u Skupštini grada Zagreba. Nije lako biti manjinski partner, ali nastojimo razviti partnerski odnos. U zadnje vrijeme, zajedničkim sastancima dvaju klubova, provjeravamo sve prijedloge odluka koje gradonačelnik šalje na skupštinsko usvajanje.

Imate li povjerenja u Bandićeve odluke koje stižu u Skupštinu?

Upozoravamo ga na one koje su nam neprihvatljive, i neke od tih odluka nisu ni ugledale svjetlo dana. Ono što dogovorimo, to ide na Skupštinu. Ne želimo se dovoditi u situaciju da se na Skupštinu ide s nekom odlukom, pa da klub HDZ-a ne dođe na glasovanje. Nismo politikanti, a još manje ucjenjivači. Ako Bandić ne prihvati naš negativan stav o nekom prijedlogu, onda to pokažemo na Skupštini. Dvije su godine otkad smo potpisali koaliciju s Bandićem, naravno da nismo uspjeli ostvariti svih 17 projekata iz tog ugovora, ali dosta je toga učinjeno. Žičara će biti gotova iduće godine, rotor je u gradnji. Ove jeseni otvoreno je nekoliko škola, u Ivanjoj Reci, Granešini, u Vidovcima, obnovljena je škola Tina Ujevića, škola na Pantovčaku... Za niskopodne tramvaje osigurano je 60 milijuna kuna, započeta je gradnja centra za kvalitetu hrane Andrija Štampar, prvi koraci napravljeni su za dječju bolnicu... U zadnje dvije godine povučeno je puno novca iz fondova EU, više od pola milijarde kuna, i Zagreb je sada među pet najboljih gradova u Hrvatskoj po povlačenju novca iz Europe. Prije mu je to bila velika mana. Dobar dio tih projekata, pogotovo velikih, Zagreb radi u suradnji s Vladom RH.

Na GUP je stiglo 9000 primjedbi, gradske službe su sve odbile?

To su tehnički detalji koje rješavaju gradske službe, a sigurno je to da neću na Skupštinu staviti GUP dok ne dobije sve potrebne suglasnosti Vlade RH. A ostala je još suglasnost Ministarstva graditeljstva.

HDZ-u nije sporno što su gradske službe odbile baš sve primjedbe na GUP?

Gradski odbor HDZ-a je već donio odluku da će podržati GUP kad dođu suglasnosti i uz prihvaćanje naših amandmana. Naši amandmani odnose se na promjene koje će omogućiti gradnju nekih značajnih objekata za građane pojedinih četvrti, primjerice škola, tržnica, doma zdravlja, crkve na Savici...

Podržavate li Manhattan na Savi?

Kada je riječ o Memorandumu koji govori o mogućoj gradnji tzv. Manhattana, prema ocjeni stručnih službi Skupštine, on je u skladu sa zakonom. Gradonačelnik ga je u pokušaju traženja investitora imao pravo potpisati, učinio ga je javnim, što je Klub HDZ-a tražio. Treba naglasiti da Memorandum nije obvezujući. Dakle, prihvaćanje novog GUP-a ne znači i gradnju Manhattana, odnosno, glas za GUP nije i glas za Manhattan. Što će se točno graditi, Skupština će tek odlučiti.

Prije šest godina bili ste među prvim HDZ-ovcima koji su rekli da Kolinda Grabar-Kitarović treba biti kandidatkinja HDZ-a, podržavate li i dalje njezinu kandidaturu?

Nisam promijenio stav. Ponovni izbor Kolinde Grabar-Kitarović za predsjednicu države treba gledati kroz prizmu dviju činjenica, što je učinila dosad i tko su joj protukandidati. Prvo, predsjednica je svoj mandat obnašala isključivo u okviru svojih ustavnih ovlasti. Kao vrhovna zapovjednica, svakako je, uz MORH, zaslužna za ozbiljne pozitivne pomake u opremanju i jačanju oružanih snaga i time sigurnosti zemlje. U vanjskoj politici Hrvatsku je dobro predstavljala. Kao suodgovorna za sigurnosne službe, zaslužna je za visoku razinu sigurnosti i stabilnosti unutar države i drugo. Ne vidim nijedan razlog da ne ponovi mandat. Kada je riječ o protukandidatima, najblaže rečeno, pretenciozno je od nekoga tko je po svim parametrima bio najneuspješniji predsjednik Vlade tražiti da mu građani sad povjere da bude predsjednik države.

Govorim o gospodinu Milanoviću. To su činjenice, ništa osobno. Čovjek želi biti predsjednik države, a svojom odlukom u slučaju Perković ugrozio je jedan od najvažnijih strateških ciljeva Hrvatske, ulazak Hrvatske u EU. Gospodin Škoro želi predsjedničke ovlasti kakve dosad nije imao nitko u Hrvatskoj, valjda od Khuen-Hedervaryja. Preuzeo bi zakonodavnu vlast stavljanjem veta na zakone koje donosi Sabor, ali i sudbenu vlast kroz izbor ustavnih sudaca. S druge strane, još ništa od njega nismo čuli što bi radio u okviru postojećih ovlasti, koje također nisu male. Što, recimo, misli o obveznom vojnom roku, slanju naših vojnika u Afganistan, nabavi borbenih aviona, broju predstavništava u svijetu, o odnosu prema susjednim državama, kako bi organizirao rad sigurnosnih službi....

Spominjete Milanovića, ali upravo zbog razgovora s njim nakon izbora 2015. o eventualnom formiranju Vlade Mosta i SDP-a, morali ste napustiti Most?

Govorim isključivo o Milanoviću kao političaru, o njemu kao čovjeku ne želim govoriti.

Mislite li da vam je Milanović namjestio da fotografija vašeg razgovora s njim, u stanu Ante Kotromanovića, bude odmah objavljena?

To je i slijepcu jasno.

Jeste li ikad poslije imali kontakt s Milanovićem?

Ne, nisam. Tu situaciju treba gledati u kontekstu tog vremena i političkih previranja, ali i u kontekstu moje političke i ljudske naivnosti. Vjerovao sam da se ljudi pozivaju na razgovor u dobroj namjeri, a ne da im se napakosti.

Predsjednica je tijekom mandata mijenjala stavove, recimo o ZDS-u?

Mislim da je znala poslati poruku kada ju je trebalo poslati. Dobro je i vlastitoj Vladi reći koji su problemi u državi jer to pravo crpite iz toga što su vas građani neposredno izabrali. Predsjednica je svakako trebala reći, što je i učinila više puta, da je npr. demografija veliki hrvatski problem.

Predsjednici zamjeraju i nekadašnje druženje s ljudima koji bi trebali biti na margini društva, poput Zdravka Mamića?

Ni meni nitko ne može odrediti s kim ću se družiti, pa zašto bih ja određivao to nekome drugome.

Koliko bi oporbi unutar HDZ-a odgovarao poraz predsjednice na izborima jer bi to bio i udarac Plenkoviću i hoće li dio ljudi u HDZ-u zato glasovati za Škoru?

Mislim da je ta priča predimenzionirana, iako izbor predsjednice ne možemo odvojiti od unutarstranačkih i budućih parlamentarnih izbora, ali mislim da je potpuno pogrešna teza da će se tzv. bojkotom Kolinde Grabar-Kitarović ići na rušenje Plenkovića. HDZovo biračko tijelo nije takvo, ono će prepoznati što je predsjednica sve dobro učinila i dat će joj svoj glas. Naravno, uvijek je moguće da će dio ljudi promijeniti svoj stav i glasovati za nekoga drugog, ali to neće bitno utjecati na rezultat i ona će ponovno biti predsjednica države. Unutarstranački izbori imaju drukčija pravila ponašanja. Priče o bojkotu i sabotaži smatram preuveličanima, ali smo svjesni da smo na izborima za EU parlament izgubili dio biračkog tijela u odnosu na prijašnje izbore. U Zagrebu, primjerice, 8000 ljudi manje glasovalo je za HDZ-ovu listu na euroizborima nego za HDZ-ovu listu na lokalnim izborima. Očito nismo dovoljno bili fokusirani na kandidate i programe i ovi su izbori prilika da se to ispravi.

Nije li se dio HDZ-ova biračkog tijela odmaknuo od HDZ-a jer smatra da ga Plenković vodi previše “light”?

Gledati taj rezultat samo kao posljedicu izglasavanja Istanbulske konvencije ili neprepoznatljivosti pomlađene liste za EU izbore nije realno. Bio je tu više faktora, tim izborima prethodilo je nekoliko političkih afera koje su se vezale za tadašnje ministre, sindikati su prikupljali potpise za referendum protiv mirovinske reforme, što je mobiliziralo građane koji se protive politici HDZ-ove Vlade. No, činjenica je da danas rejting HDZ-a raste, a s obzirom na to da je Vlada u trećoj godini mandata, koja je najkritičnija za razinu povjerenja, taj je rejting više nego dobar. Nema tu odmicanja od desne i primicanja lijevoj politici, Vlada vodi politiku koja pozicionira HDZ u desni centar, kao narodnjačku, demokršćansku stranku. HDZ je uvijek bio širok, zato ga je Tuđman i nazvao zajednicom. Jer je smatrao da u njemu mora biti mjesta za sve one koji mogu pridonijeti ostvarenju nacionalnih interesa, makar se u svemu i ne slagali. Zato držim da je i Plenković HDZ i da je i Stier HDZ.

Ipak, Plenkovićevi protivnici u stranci prilično su marginalizirani i pasivizirani. Darko Milinović je i izbačen iz stranke...

Milinovićevo izbacivanje nema veze s ideološkim vođenjem stranke nego s načinom funkcioniranja stranke u kojem mora postojati subordinacija. Stranke nisu postrojavanje poslušnih nego okupljanje sposobnih, ali isto tako subordinacije mora biti. Ja sam bio u sličnoj situaciji kad se nisam slagao s politikom bivšeg vodstva, ali onda sam otišao iz HDZ-a, nisam iznutra pravio nered.

Što je s marginaliziranima?

Predsjednik stranke bira svoje suradnike i to mu pravo nitko ne može osporiti. Ima li netko pravo osjećati se marginaliziranim, a izišao je iz Vlade u kojoj je bio potpredsjednik i ministar? Treba li se netko osjećati marginaliziranim ako mu je nuđeno mjesto ministra ili mjesto na listi za EU parlament?

Smatrate li da na izborima u stranci ponovno treba pobijediti Plenković?

O izborima u HDZ-u govorit ću kad za to dođe vrijeme. Plenković vodi dobro državu i stranku. Znaju mu prigovarati da mu fali brzine u donošenju odluka, ali pozicija premijera traži puno kompromisa, trebate zadovoljiti različita mišljenja i interese u vlastitoj stranci i partnere u Vladi. Posebno ako želite stabilnost Vlade i države, oduprijeti se narastajućoj demagogiji i populizmu, provoditi reforme, pripremiti se za predsjedanje Vijećem EU, što nije mala stvar za Hrvatsku, nastaviti povlačiti novac iz fondova EU kojeg je sve više i koji stvara uvjete za napredak. Sve u svemu, ovo je lijepa država za živjeti u njoj.

Hoćete li se vi kandidirati na izborima u HDZ-u, koji počinju već u siječnju, za predsjednika zagrebačkog HDZ-a?

O unutarstranačkim izborima govorit ću kada budu. Članovi u zagrebačkom HDZ-u sigurno očekuje moje aktivno sudjelovanje u njima budući da sam predsjednik Skupštine, što je, ako se ne varam, trenutačno najviša funkcija nekog HDZ-ovca u okvirima Grada Zagreba. Na koji način, o tome ću kada proslavimo pobjedu Kolinde Grabar-Kitarović.

Tko je izravni suparnik predsjednici – Milanović ili Škoro?

Svatko tko je kandidat za predsjednika je i izravni suparnik, ankete govore da bi u drugom krugu trebali biti Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović.

Očekujete li da će se izbori u HDZ-u pretvoriti u politički rat?

Ne, bit će to dobri izbori. Prvo, zato što će biti dosta kandidata i to, kako se sada po njihovim najavama čini, s vrlo jasnim, profiliranim političkim stavovima i dobrim karijerama. Šalabahteri će imati nikad manji utjecaj, što je odlična stvar jer se puno dužnosnika bira principom jedan član, jedan glas – predsjednik stranke, zamjenik, dopredsjednici i predsjednici gradskih i županijskih organizacija.

Prije su se članovi Predsjedništva birali sa šalabahtera, sad će vjerojatno svaki predsjednički kandidat izići s listom svojih potpredsjednika i zamjenikom?

To bi bilo logično, tako će se poslati i politička poruka o timu ljudi koji će uz kandidata voditi stranku a potom i državu. Stranački izbori prilika su za brušenje politika, sučeljavanje ideja, a ne za puko kadroviranje. Vrlo sam optimističan kada je riječ o tim izborima, bit će, naravno, lobiranja, možda i poneka teška riječ, ali hrvatsko je društvo u demokratskom smislu sazrelo. A sazrio je i HDZ.

U kakvim ste sada odnosima s Milijanom Brkićem?

Korektnim, no ne sjećam se točno kad smo se zadnji put vidjeli.

I Karamarko je najavio da bi se mogao kandidirati za predsjednika HDZ-a?

Svatko se ima pravo kandidirati.

I sami ste branitelj, upravo traju komešanja u Hvidri, koja se odmiče od HDZ-a i traži se smjenjivanje Đakića s mjesta šefa Hvidre, kako gledate na te procese?

Pokušat ću odgovoriti racionalno jer govorim kao političar i član Hvidre. Prvo, Hvidra nije SUBNOR, nekorektno i neprimjereno je uspoređivati jednu udrugu koja egzistira u demokratskom i pluralnom društvu, s udrugom koja je vedrila i oblačila političkim životom bivše Jugoslavije. Drugo, Hvidra ima pravo komentirati sva društvena i politička zbivanja, kao što to čine i sve druge udruge od U ime obitelji do Gonga. Hvidra ima pravo pozvati svoje članstvo na određenu aktivnost u kontekstu političkog odabira i angažmana. Ali, svi mi znamo da konačnu odluku o tome kako će izgledati Vlada donose političke stranke i Sabor. Sabor je taj koji imenuje Vladu. Što se tiče vodstva Hvidre, pričekao bih regularne izbore u Hvidri, ali bih volio da Hvidru, moju udrugu, vode ljudi koji nisu visoki politički i stranački dužnosnici. To bi za Hvidru i njezinu neovisnost bilo najbolje.

Hvidra je godinama bila podružnica HDZ-a, vodio ju je istaknuti HDZ-ovac Đakić.

Jasno sam rekao svoj stav.

Hvidra se pobunila zbog pretjeranih izjava Milorada Pupovca, kako vi ocjenjujete njegove izjave?

Milorad Pupovac ponio se, u konkretnom slučaju, kao glasnogovornik srbijanske Vlade, a ne kao vođa hrvatskih građana srpske nacionalnosti. Izjava o ustašizaciji Hrvatske potpuno je neprimjerena i neprihvatljiva. Ta je izjava štetna za hrvatsku državu, za hrvatsku Vladu, za građane srpske nacionalnosti i štetna je za samog Pupovca. Što je iznenađujuće jer je riječ o vrlo iskusnom političaru. Ne smatram ga eksponentom ničije vanjske politike, ali u ovom slučaju ponio se kako sam rekao.

Inicijativa Narod odlučuje u sklopu svoje referendumske inicijative predlaže da se zastupnicima manjina smanje ovlasti, da ne mogu odlučivati o formiranju Vlade i proračunu? Što mislite o tome?

Mislim da je vrijeme za ozbiljno promišljanje o izmjenama Ustava, načina izbora Sabora i uloge i utjecaja zastupnika koji nisu birani po principu koji vrijede za deset izbornih jedinica. To se odnosi na manjinske zastupnike i zastupnike iz dijaspore. Možda se to može riješiti kroz dva doma Sabora. No, to je samo moje mišljenje, ne i službeno HDZ-ovo. Ali pitanje ustavnopravne jednakosti zastupnika logično se nameće, to nema veze s pravima manjinskih zastupnika.

Ova se Vlada nije bavila izmjenama izbornih pravila, premda je bilo obećanja, a ona su neophodna.

U HDZ-u je bilo otpora i uvođenju principa jedan član, jedan glas, kao što je bilo otpora i uvođenju preferencijskoga glasa, to znam iz prve ruke jer sam tada bio u Predsjedništvu stranke. A sve je to došlo, pa je tako došlo vrijeme i za druge promjene. Mi smo, kao kirurzi, prije deset godina operirali na jedan način, a sad to činimo na drugi način, a pogriješio je onaj tko to nije prihvatio nego je ostao vjeran staroj školi. Tradicija je dobra, ali napredak je bolji.

Je li se Plenković olako odrekao desnice koja bi na euroizborima, da je zajedno izišla, imala oko 15 posto?

HDZ neće voditi brigu o takvim političkim pokretima koji su krajnja desnica. Desetljeće se već priča o potencijalu desnice, mijenjali su se akteri na desnici, bit će ih, ali nitko od njih nije ostavio niti će ostaviti značajniji trag. Evo što se dogodilo s Hasanbegovićem i Brunom Esih, trajali su kao lanjski snijeg.