HDZ: Okupljanje desnice oko Škore neće uspjeti, previše su različiti

Može li se hrvatska desnica, nakon bezbrojnih propalih pokušaja, okupiti oko Miroslava Škore, pitanje je koje se nametnulo nakon podrške koju su Škorinoj predsjedničkoj kandidaturi dali Hrvatski suverenisti, a zatim i Most.

– Usredotočen sam na predsjedničke izbore, ne razmišljam o parlamentarim izborima, nije bilo razgovora o tome. Možda je to javnost zaključila jer su me neke stranke podržale, ali generalno gledano ne – kazao je Škoro u “Nedjeljom u dva” Aleksandra Stankovića na HRT-u.

Nije, međutim, odbacio mogućnost da se nastavi baviti politikom i ako ne uspije u pohodu na Pantovčak pa je i dalje otvoreno pitanje bi li tada pokušao pod isti kišobran okupiti sve stranke koje su mu pružile potporu, kao i što bi takva platforma mogla značiti za prilike na hrvatskoj političkoj pozornici.

Strenja protiv koalicije

Za početak, pitanje je bi li se na istoj političkoj platformi mogli naći Hrvatski suverenisti i Most. Suverenisti su već poručili da je suradnja moguća ako se Most ideološki opredijeli. No, iz dijela Mosta već poručuju da im takvo okupljanje nije prihvatljivo. Ines Strenja tako je za Novi list poručila da bi ulazak Mosta u koaliciju sa Zlatkom Hasanbegovićem, Brunom Esih, Ladislavom Ilčićem ili Hrvojem Zekanovićem mogla dovesti do raspada Mosta jer, kaže, oni s Mostom jednostavno ne dijele iste stavove. U Mostu tvrde kako se o suradnji nakon parlamentarnih izbora nije razgovaralo ni sa Škorom ni s drugim strankama koje su mu već pružile ili će mu pružiti potporu. Kažu kako je dogovorena isključivo programska suradnja sa Škorom na predsjedničkim izborima i potvrđuju da će uime Mosta u Škorin savjetodavni tim ući Sonja Čikotić i Slaven Dobrović, koji bi predsjedničkom kandidatu trebali pomoći oko pitanja okoliša, ustavne zaštite vode, fondova EU i demografske i gospodarske obnove Slavonije.

Iako zasad odbijaju razgovarati o stvaranju zajedničke platforme s desnim strankama, u vrhu Mosta pokušavaju relativizirati izjave Ines Strenje koja tu suradnju kategorički odbija i tumače da je riječ o osobnom odnosu njihove zastupnice sa Zekanovićem, koji joj je svojedobno spočitnuo manjak hrvatstva, iako je Strenja aktivno sudjelovala u Domovinskom ratu.

– Zasad je promašeno govoriti o tome što će Škoro učiniti ako ne pobijedi na izborima. Zbog čega nitko to pitanje ne postavi Zoranu Milanoviću ili Kolindi Grabar-Kitarović? – kažu mostovci.

VIDEO Miroslav Škoro zahvaljuje Mostu na podršci:

Ipak, dodaju kako nije isključeno da bi bili spremni podržati Škoru i na parlamentarnim izborima, ne bude li na predsjedničkima izabran, ostvari li određeni politički kapital koji bi kasnije odlučio iskoristiti. Da bi mogao poduprijeti Škorinu kandidaturu najavljuje i Zlatko Hasanbegović, koji je u postupku razlaza s Brunom Esih, odnosno, kako to sam kaže, “u postupku sukcesije” unutar Neovisnih za Hrvatsku. Hasanbegović je uoči euroizbora odbijao okrupnjivanje s Hrvatskim suverenistima, tvrdeći da ne dijele ideološke pozicije njegove stranke, no sada kaže da su parlamentarni izbori nešto posve drugo.

– Logika parlamentarnih izbora posve je drukčija, no zasad, do okončanja predsjedničkih izbora, govorimo samo o hipotetskim situacijama – kaže Hasanbegović, koji također tvrdi da nije razgovarao o zajedničkoj platformi sa strankama oko Škore.

Plenković ne može s desnicom

Zanimljivo viđenje situacije na desnici uoči predsjedničkih izbora nude i iz vrha HDZ-a. U toj su stranci uvjereni da Mostova podrška neće pomoći, nego naprotiv, odmoći Škori.

– Ne vjerujem da će okupljanje desnice uspjeti jer je riječ o različitim skupinama aktera velikih taština i različitih svjetonazora. No sama najava nove platforme dovodi u pitanje stvarne Škorine namjere da postane predsjednik i pobuđuje sumnju da je riječ isključivo o interesu nekih koji stoje iza Škore. A što se tiče podrške Mosta, poznato je kako ta stranka kotira među HDZ-ovim pristalicama. Ta bi suradnja mogla imati razotkrivajući učinak i na kraju proizvesti efekt suprotan od onog koji priželjkuju Škoro i ljudi oko njega – komentirao nam je izvor blizak vrhu HDZ-a.

No, jasno je da je Andreju Plenkoviću neprihvatljiva desnica koja se okuplja oko Škore. Most je izbacio iz Vlade, Hasanbegović i Bruna Esih otišli su sami iz HDZ-a, Hrast je raskinuo suradnju zbog Istanbulske konvencije... Bilo koja od tih stranaka, dakle, HDZ-u teško može biti partner u budućnosti. Ako bi, pak, stranku na proljetnim izborima preuzeo, primjerice, Davor Ivo Stier, HDZ-ov koalicijski potencijal bio bi puno veći. Stier zastupa politiku okupljanja i ujedinjavanja biračkog tijela, pa iz toga proizlazi i njegova politička agenda da je HDZ-u politički suparnik samo ljevica, a nikako desne političke stranke i konzervativne inicijative. Iz toga proizlazi da bi Stier s tim političkim opcijama, koje su ili potjerane ili su se odmetnule od HDZ-a, sigurno obnovio komunikaciju. Bi li došlo i do formalne suradnje, sada je teško procjenjivati jer se još ne zna u kojem će se točno sastavu te opcije pojaviti na parlamentarnim izborima, ali HDZ pod vodstvom Stiera vjerojatno bi obnovio suradnju s tim strankama.