Dalmatinac Tonino Picula, na čelu SDP-ove liste u 3. izbornoj jedinici, već danima "štepa" po zagorskim bregima i dolima.
- U početku smo bili malo ukočeni, i ja i Zagorci, ali sad se odlično razumijemo - rezimira Picula svoje dosadašnje rezultate u izbornoj kampanji.
- Primjećujem da SDP-ovim skupovima pristupa sve više poduzetnika, što je u nekoj mjeri razlika u odnosu na prijašnju kampanju. To su uglavnom ljudi koji su sami pokrenuli neki posao i životno su zainteresirani za to da taj posao ne propadne, za što im je potrebna politička i ekonomska stabilnost. Takvi se ljudi sve više vezuju uz SDP, barem u ove tri županije koje ja pokrivam, a koje su izrazito izvozno orijentirane. Riječ je o ljudima koji usko surađuju sa Slovenijom, Mađarskom i drugim zemljama i stalo im je do toga da Hrvatska bude sve više otvorena prema susjedstvu i integrirana u Europu.
- Je li Hrvatska na kraju vašeg mandata otvorenija i više integrirana u Europu?
- Sve je o tome rekao povjerenik Europske komisije za proširenje G?nther Verheugen za prošlotjednog boravka u Zagrebu. Odabravši upravo taj trenutak za posjet Zagrebu, što nije bilo slučajno, rekao je kako nije došao ovamo podržati jednu političku stranku, već kako bi naglasio potporu europskoj usmjerenosti Hrvatske koja je sada nedvojbena, što nije bio slučaj prije četiri godine. Sada imamo Sporazum s Europskom unijom, čije su dvije trećine već ostvarene. Za razliku otprije četiri godine, promijenjena je percepcija Hrvatske.
- Opozicija vas "tuče" na točki odnosa sa susjedima.
- Nema nikakvo pravo činiti to, jer zatekli smo neko stanje hladnog mira između Hrvatske i susjeda, pogotovo jugoistočnog. Danas imamo više od 200 potpisanih sporazuma sa susjedima i atmosferu u kojoj se najteži problemi rješavaju pregovorima. Hadezeovci su nam ostavili Hrvatsku duboko ukopanu na Balkanu, znatno bližu Tirani nego Ljubljani.
Za našeg mandata Hrvatska je podnijela kandidaturu za članstvo u EU koja je prihvaćena, što je za Matu Granića i Ivu Sanadera mogao biti samo san. U roku od samo 52 dana Vijeće ministara naložilo je Europskoj komisiji da započne procjenu kandidature. Ovoj je vladi Romano Prodi osobno donio Upitnik Europske komisije i ova je vlada za samo tri mjeseca Prodiju odnijela odgovore. Čak ako nije važno što mi sami o sebi mislimo, možemo se osloniti na neutralne verifikatore sa strane. Ova je vlada riješila Prevlaku i zapravo zaokružila hrvatske granice.
- Kako će te poslove nastaviti nova vlast?
- Ova je vlast vodila vanjsku politiku u uvjetima široke koalicije, ustavnih promjena, nove raspodjele nadležnosti, a pritom je imala na umu interese javnosti. I istraživanja pokazuju da nikad Hrvatska nije imala sadašnju razinu demokratičnosti i slobode medija.
U tom je ambijentu bilo umijeće voditi vanjsku politiku, a uvjeren sam da je u tom smislu potreban kontinuitet.
Bude li vladala samo jedna stranka, a pogotovo ako bude prisiljena sklapati neke drukčije koalicije, bit će teže jer će se nova vlast najprije morati dokazivati u međunarodnoj zajednici. Morat će najprije dokazati da nije samo nova nego i bitno drukčija vlada u usporedbi s razdobljem prije 2000. godine.
- Zašto ste upravo prije izbora odlučili pokrenuti arbitražni postupak za granicu sa Slovenijom?
- Ponašanje Slovenije generiralo je vrstu neraspoloženja u Hrvatskoj, koje osobno nikad nisam želio poticati, ali smo uvidjeli da se dosadašnji način rješavanja graničnog problema iscrpio. Hrvatska ima ukupno dobre odnose sa Slovenijom, ali granični problem na te odnose baca sjenu.
Unaprijed sam govorio da se Zagreb priprema pokrenuti arbitražni postupak, a učinili smo to sada zato što nas očekuje ministarska konferencija u Veneciji, posvećena novoj europskoj zajedničkoj ribolovnoj politici.
Upozoravaju nas da moramo regulirati granično pitanje sa Slovenijom, a ovim šaljemo jasnu poruku da to želimo riješiti dogovorno, tražeći ekspertizu onih koji su i osnovani da pomognu državama u takvoj situaciji.
Deana Knežević