U Europskom parlamentu 8. travnja 2014. održana je 4. Konferencija Europske pučke stranke na temu 'Jugoistok Europe od stabilizacije do pridruživanja' kojoj su prisustvovali brojni europski zastupnici i predstavnici političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije i Kosova te HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, Zdravka Bušić, Ivana Maletić, i Andrej Plenković. Savjetnica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Željana Zovko, međunarodna tajnica HDZ-a BiH i kandidatkinja na listi HDZ-a, kao i čelnik HDZ 1990. Martin Raguž su iznijeli jasna stajališta i očekivanja Hrvata u BiH te zatražili potporu EPP-a.
Hrvatski zastupnici su ponovili svoju potporu procesu proširenja EU koji je ključan za stabilnost i gospodarski razvoj država jugoistočne Europe. Posebno su govorili o političkoj situaciji u BiH i jednakopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda, kao i o europskom putu Srbije. Razmijenjena su gledišta s predsjednikom EPP-a Josephom Daulom, predsjednikom Izaslanstva EP-a za odnose s jugoistočnom Europom Eduardom Kukanom, izvjestiteljicom EP-a o BiH Doris Pack i ostalim europarlamentarcima.
Zastupnica Šuica pozdravila je Rezoluciju EP o napretku BiH iz veljače ove godine te prošlotjedno potpisivanje Izjave o europskim vrijednostima koju su potpisali u Sarajevu predstavnici 5 stranaka među kojima su HDZ BiH i HDZ 1990. Ponovila je da politički konsenzus može osigurati europsku perspektivu BiH, a ustavna reforma tj. revidiranje Daytonskog sporazuma može i mora osigurati jednakopravnost svih konstitutivnih naroda a osobito Hrvata. Dodala je kako do napretka u BiH mogu doći jedino inicijativama bosanskohercegovačkih političara, a europske institucije trebaju dati podršku konstruktivnoj politici koja pridonosi europeizaciji i funkcionalnosti BiH.
Zastupnica Bušić je kazala kako hrvatski narod svoju konstitutivnost u Bosni i Hercegovini još ne ostvaruje. Naglasila je kako je međunarodni okvir za rješenje hrvatskoga pitanja Rezolucija Europskog parlamenta iz veljače o.g. koja nudi okvir federalnoga ustrojstva, jamči suverenost konstitutivnim narodima, a ujedno čuva cjelovitost BiH. U tom okviru bilo bi riješeno i pitanje stalnih prijetnji separatizma i unitarizma. Tako se zastupnica Bušić zauzela za federalizaciju BiH i upozorila da je potrebno djelovati odmah kako Hrvati s vremenom ne bi postali, od konstitutivnog naroda, manjina u Bosni i Hercegovini, jer posljednji popis stanovništva potvrđuje osjetno smanjenje broja Hrvata u BiH.
Zastupnik Plenković komentirao je širi kontekst trenutnog stanja EU koja izlazeći iz krize kreće prema rastu i zapošljavanju što je i program EPP-a. No, politika štednje se osjeti i na proračunskom okviru EU koji je za idućih sedam godina za 3,5% manji nego prethodni a to ima refleksije i na daljnju dinamiku proširenja. Snažno se založio za jednakopravnost Hrvata i europeizaciju BiH. Plenković je osudio krajnje neprihvatljive i neprimjerene izjave pravnih zastupnika Vlade Srbije u sudskom procesu koji se vodi na Međunarodnom sudu pravde, a odnose se na usporedbu pripreme oslobodilačke akcije Oluje sa zločinima počinjenim nad Židovima u Drugom svjetskom ratu. Rekao je da Srbija itekako treba pripaziti kakvu retoriku ima prema državi članici EU, ako ima namjeru ići prema članstvu u EU.
>> Josipović: BiH je najvažniji hrvatski susjed i veliki prijatelj
Smradovi HDZ-ovski pljuc pljuc pljuc fuj