Vremenski tjesnac u kojem je HDZ birao novog predsjednika sredinom srpnja, odlučivao u kakvom će sastavu izaći na izbore, sastavljao liste za parlamentarne izbore, izišao na izbore i ostvario relativnu pobjedu, a potom i formirao Vladu s Mostom rezultirao je u konačnici raznim propustima. U HDZ-u kažu da su to bile minimalne pogreške s obzirom na kratkoću vremena s kojom su se borili od rušenja vlastite Vlade u lipnju do parlamentarnih izbora 11. rujna. Te su se pogreške manifestirale u zadnjim trenucima sastavljanja Vlade, a kulminirale nakon što je postalo poznato koji je novi HDZ-ov tim u Vladi. Tako je Vlada zamalo doživjela svoju prvu rekonstrukciju početkom prošlog tjedna, već prvog radnog dana u Banskim dvorima. Puklo je na slučaju Gorana Marića koji je u zadnji trenutak “upao” u ministarsku ekipu, a iako je postao dio tima, u Vladu je ušao bez svog ministarstva. Prvog radnog dana zaprijetio je ostavkom ako ne dobije ministarstvo jer u Vladu je ušao pod uvjetom da ne bude ministar bez portfelja, što je formalno morao postati do izmjena Zakona o Vladi. Marićeva akcija dala je rezultata, pa mu je Plenković odlučio dati ministarstvo iako je, sudeći prema prijašnjim izjavama, bio skloniji da se zbog Marića ne ustrojava dodatni resor, što hrvatsku Vladu čini jednom od najvećih u Europi.
Osim Marića, kao problem se pokazao ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić koji vuče repove optužbi za navodne plagijate određenih radova, uzimanja duplih dnevnica, vođenje 19 kolegija. Ali i Nina Obuljen koja bi kao ministrica kulture trebala istražiti slučaj HAVC, a i sama je bila dio Hrvatskog audiovizualnog centra. Poprilično apsurdno. Tu je i ministrica gospodarstva Martina Dalić koja je kao potpredsjednica Vlade zadužena i za energetiku, a član uprave najveće domaće energetske tvrtke – Ine – njezin je suprug Niko Dalić. Što po njoj, a očito i po Vladi koja na to zatvara oči, nije sukob interesa.
Svi sukobi interesa
Mediji su problematizirali i situaciju Damira Krstičevića, novog ministra obrane, koji je godinama, prije nego što je postao saborski zastupnik, bio menadžer, ali i član Nadzornog odbora King ICT-a, tvrtke koja je poslovala s većinom državnih tijela, a među ostalim i s Ministarstvom obrane. Upravo je i to bio jedan od razloga što u prošloj Vladi HDZ-a i Mosta nije postao ministar obrane nego je ta pozicija tada pripala Josipu Buljeviću, dotadašnjem savjetniku predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i bivšem šefu SOA-e. Osim potencijalnih sukoba interesa, kada je riječ o Nini Obuljen i Martini Dalić, u HDZ-u vlada nezadovoljstvo njihovim izborom i zbog njihovih svjetonazorskih orijentacija, a u slučaju Martine Dalić dodatni je razlog što je povratkom u HDZ dobila visoku funkciju u Vladi. Izvori iz vodstva HDZ-a objašnjavaju pak da su u sastavljanju Vlade obuhvatili cijeli spektar svojih članova, ali i birača.
– U Vladi su Tomo Medved, Damir Krstičević, Milan Kujundžić, pa i Davor Ivo Stier, ljudi desnije, konzervativnije orijentacije. Uostalom, Krstičević i Medved su bili zapovjednici gardijskih brigada i prvi put Vlada ima dvojicu takvih ljudi u svom sastavu. Martina Dalić i Nina Obuljen bliže su centru, a među svojim biračima i simpatizerima imamo i ljudi bližih centru. Svi ti ljudi predstavljaju HDZ i sve je to HDZ. Pokazalo se, kad HDZ ode previše udesno, da to onda ne završi dobro i da na izborima ne može zahvatiti i centar – komentirao je naš sugovornik iz vrha HDZ-a. Primjetno je da posljednjih dana u HDZ-u napadno ističu Medveda i Krstičevića kao ljude koji su domoljubi, desnije orijentirani i za koje bi očito htjeli da se kod desne biračke populacije “uhvate” kao nove ikone. U HDZ-u žele skrenuti fokus desnog političkog spektra sa Zlatka Hasanbegovića i servirati im dvojicu ratnika kao nove zvijezde desnice. Međutim takve se stvari ne mogu forsirati. Ni Medved ni Krstičević nemaju tu karizmu, koja bi dosad valjda već bila prepoznata, i nisu ničime opili mase kako je to uspjelo Zlatku Hasanbegoviću. A štoviše, prošli su Domovinski rat, za razliku od Hasanbegovića koji u njemu nije sudjelovao. I još je jedna bitna razlika, Hasanbegović je, koliko god se to nekima svidjelo ili ne, artikulirao svoje stavove i ozbiljno se zamjerio dijelu javnosti kada je dirnuo u financiranje neprofitnih medija. Ostali HDZ-ovi desničari primjetno su dolaskom Andreja Plenkovića ublažili svoju retoriku, pa su odjednom postali umiveni političari koji biraju riječi i pažljivo govore o temama koje bi u javnosti mogle izazvati prijepore. Naš sugovornik priznaje da su se u sastavljanju Vlade dogodile nespretnosti, ali to pripisuje kratkoći vremenskih rokova.
Političko ozračje koje je stvoreno zbog Zlatka Hasanbegovića otpočetka nije bilo dobro, išlo se srcem ispred razuma
– U kakvim smo uvjetima radili, morala se dogoditi i poneka pogreška. Ali to što je bilo s Goranom Marićem i situacija da su on i Martina Dalić zagovornici različitih ekonomskih doktrina, on je socijalno osjetljiviji, dok je ona više za liberalni pristup, može se gledati kao izazov. Tu je potrebno samo napraviti dobar balans i to bi trebalo funkcionirati – dodao je naš sugovornik. U HDZ-u su svjesni i nezadovoljstva dijela desne političke scene izborom Nine Obuljen koja je politička suprotnost Zlatku Hasanbegoviću, ali smatraju da će se i te kritike stišati ako Vlada bude dobro radila i davala rezultate.
– Ako se dodatno pokrene gospodarski rast, ako Vlada bude imala učinkovite poteze koji će se odraziti na bolji standard građana, onda neće biti nikakvih problema. Ali ako Vlada ne bude radila dovoljno dobro, onda je sve moguće – rezimirao je naš izvor iz HDZ-a.
Bivši ministar ima stav
Da Zlatko Hasanbegović neće biti “poslušna ovčica” pokazalo se prošlog tjedna kada je odbio biti šef saborskog Odbora za kulturu. Hasanbegoviću je bilo apsurdno preuzeti taj odbor jer je smatrao da bi na taj način podržavao politiku Nine Obuljen s kojom se ni u čemu ne slaže. Vrh HDZ-a je pak smatrao da kao bivši ministar kulture zaslužuje voditi odbor koji se bavi upravo kulturom. Navodno su Hasanbegoviću uoči slaganja križaljke za saborske odbore nudili da sam izabere odbor koji želi, a on je htio Odbor za medije, no na Predsjedništvu HDZ-a Branko Bačić je pročitao da je Hasanbegović ucrtan u kulturu. On se na toj ponudi zahvalio. U Predsjedništvu HDZ-a, članovi koji imaju simpatiju za Hasanbegovića komentirali su da je postao nekritičan i nisu razumjeli zašto se inati i odbija poziciju u Odboru za kulturu.
– Postaje nam sve manje simpatičan – bili su prvi komentari dijela ljudi nakon te sjednice Predsjedništva. Ipak, Hasanbegovićev potez nije nelogičan. On će očito graditi poziciju buntovnika u redovima HDZ-a i neće propuštati priliku da izrazi svoje nezadovoljstvo politikom aktualnog vodstva. Uostalom, i sugovornici iz HDZ-a koji su bliski Hasanbegoviću smatraju da je on duhovni vođa braniteljskim udrugama koje su podigle prijavu protiv HAVC-a uoči izbora Nine Obuljen za ministricu kulture, a moguće i kasnijem prosvjedu žena iz Domovinskog rata koje su se na Trgu bana Jelačića bunile jer Hasanbegović više nije ministar. Hasanbegoviću ne preostaje nego da bude kontra struja aktualnoj politici HDZ-a, sve ostalo ne bi imalo smisla. Jasno mu je dano do znanja da se ne uklapa u postojeću HDZ-ovu nomenklaturu, nije mogao biti ministar u novoj Vladi i Hasanbegović nema što izgubiti. Međutim, Hasanbegović još nije odlučio, ili barem još ne želi jasno pokazati, kako će točno politički djelovati. Jasno je da će biti saborski zastupnik, ali nije se isti čas dao u medijsku ofenzivu serijom intervjua jer čeka pravi trenutak da artikulira svoje stavove. Moguće je da Hasanbegović čeka prve poteze HDZ-ove Vlade kako bi se jasno odredio prema HDZ-ovoj politici. U Saboru će svakako imati potporu svoje prijateljice Brune Esih, nezavisne zastupnice izabrane na listi HDZ-a, koja je nakon izbora Nine Obuljen iznijela javnu kritiku na taj Plenkovićev izbor. Bruna Esih nije članica HDZ-a, ne mora slijepo slijediti stranačku politiku, dakle nitko je ne može izbaciti iz stranke zbog onoga što govori. Štoviše, bude li nezadovoljna, može napustiti HDZ-ov saborski klub.
U saborske klupe vraćaju se, ili su se već vratili, i ostali HDZ-ovi ministri koji nisu dobili funkcije u novoj Vladi. Među njima je i Miro Kovač, ali i Anton Kliman te Darko Horvat. I dok se Kliman i Horvat drže podalje od stranačkih čarki, Kovač je jasno izrazio svoje nezadovoljstvo kada je za objavu Dubravke Šuice na Twitteru da je Davor Ivo Stier novi šef hrvatske diplomacije, prije negoli je bio potvrđen u Saboru, u televizijske kamere rekao da je to rijetko viđena bedastoća. Kovač je proračunat političar i dugo je radio na svojoj karijeri da bi se samo tako odmetnuo od HDZ-a. Od njega ne treba očekivati preveliku dramu, ali sigurno će i on čekati svoj trenutak za povratak u “sedlo”. U politici je sve stvar strpljenja, i ne treba prebrzo izgorjeti. Andrej Plenković trenutačno je prejak da bi se itko s njim obračunavao, najizglednije je da će se čekati njegove pogreške za bilo kakvu organiziraniju pobunu desnog HDZ-ova krila. Zasad se najveća desničarska drama odvija na društvenim mrežama koje gore od trolova koji kukom i motikom udaraju po politici HDZ-a, oplakuju Hasanbegovića, režu članske iskaznice. U vodstvu HDZ-a svjesni su fenomena koji se događa na društvenim mrežama, ali ne mogu procijeniti je li u većini riječ o HDZ-ovim članovima/biračima ili o pravašima koji nisu dio njihova biračkog tijela ili naprosto o trolovima koji se anonimno iživljavaju na internetu.
Lokalni izbori su veliki test
– Političko ozračje koje je stvoreno zbog Zlatka Hasanbegovića otpočetka nije bilo dobro, išlo se srcem ispred razuma. Najzaslužniji za HDZ-ov rezultat izbora je Andrej Plenković, on je iznio kampanju, a svi ostali su pridonijeli. Samo on je kao mandatar imao pravo birati svoj tim i s tim se treba pomiriti – komentiraju u vrhu HDZ-a. Prvi Plenkovićev test nakon sastavljanje Vlade bit će lokalni izbori. Rezultat tih izbora potvrdit će ili narušiti njegovu snagu, ali i pokazati što građani misle o Vladi HDZ-a i Mosta. I uoči lokalnih izbora koji su u svibnju 2017. godine Plenković će se morati zahvaliti nekim dosadašnjim kandidatima i “izmisliti” neke nove igrače u lokalnim sredinama. Sve će to stvoriti stranačke napetosti s kojima će se morati nositi. Plenković neće imati previše mira u vlastitim redovima, a nakon lokalnih izbora mogli bi se u HDZ-u održati i unutarstranački izbori na kojima bi se od temeljnih ogranaka do najviših stranačkih tijela birala nova vodstva. I to će biti test na kojem će se vidjeti kako kotiraju određeni članovi koji su sada u vodećim stranačkim tijelima. Bit će prilika za potvrdu i Zlatku Hasanbegoviću i Antonu Klimanu i Miri Kovaču koji su sada članovi Predsjedništva (Kovač kao međunarodni tajnik), odnosno svima onima koji nisu dio Plenkovićeve ekipe. Uspije li Plenković na tim izborima dizajnirati stranačka tijela po svojoj volji, što će biti malo teže jer će se svi birati po principu jedan član – jedan glas, u potpunosti će ovladati HDZ-om. Uspiju li se na tim izborima nametnuti različite struje, Plenković bi mogao dobiti oporbu u vlastitim redovima.
Kako loša analiza i totalno nerazumijevanje nacionalnih poriva glasača Hasanbegovića