HDZ u 7 godina digao proračun sa 84 na 121 milijardu kuna

Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici je razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja te prihvatio projekciju monetarne politike za treće ovogodišnje tromjesečje, navodi se u šturu priopćenju poslije sjednice Savjeta HNB-a u čijem je radu sudjelovao i ministar financija Ivan Šuker.

Velike rezerve

Detalji projekcije nisu navedeni, ali pretpostavlja se da HNB neće povećavati količinu novca u optjecaju jer banke imaju velike rezerve. Jedan od sudionika skupa kazao je da su guverner i potpredsjednik Vlade razgovarali “fino i u rukavicama” – tako da se na tijek sastanka nisu prenijela dramatična upozorenja od prošloga tjedna, potaknuta novim zaduživanjem države. No članovi savjeta dobili su na uvid i novu simulaciju financijske stabilnosti – stresni test koliko su banke otporne na krizu, kakav se ovog ljeta provodi i u eurozoni. Objava novoga stresnog testa trebala bi biti danas, a dosadašnji su takvi testovi pokazali da banke bez potresa mogu izdržati slabljenje kune od 10 posto i pad ekonomije od dva posto.

U Vladi su ponavljali da ovotjednim zaduženjem od 13,4 milijarde kuna nisu iskočili iz zadanih okvira, jer su odluke o novom dugu donesene kad i proračun. Što će biti do kraja godine, pokazat će rujan kada će biti prvi ovogodišnji rebalans. Ekonomisti na osnovi gospodarskih kretanja i pada prihoda procjenjuju da će manjak u državnoj blagajni biti oko 5 milijarda kuna veći od plana, što otvara potrebu da se država iznova zadužuje. Otkako je HDZ došao na vlast sa svojim koalicijskim partnerima, umirovljenicima, seljacima i liberalima, državni je proračun porastao sa 84 na 121 milijardu kuna, a zbog pada ekonomije i zaposlenosti porezni obveznici više ne mogu financirati toliku razinu troškova.

U godini dana svog mandata Jadranka Kosor s nekoliko je rebalansa uspjela zaustaviti dosadašnji nagli rast troškova, ali od nje se očekuje da ih smanji. Ekonomisti pak procjenjuju da će do kraja 2010. javni dug dostići 60 posto BDP-a (s uračunanim jamstvima), što je rapidno povećanje ima li se na umu da je još prošle godine javni dug (bez jamstava) bio 35 posto, što je bitno ispod kriterija za ulazak u EU.

Petar Sopek u posljednjoj je analizi Instituta za javne financije o proračunskom deficitu i javnom dugu upozorio na to da u obzir treba uzeti i razvijenost gospodarstva pa previsok udio javnog duga u BDP-u, primjerice u Njemačkoj i Italiji ne zabrinjava kao što zabrinjava dvostruko manji udio u Hrvatskoj.

– Tržišta u nastajanju općenito imaju mnogo manje mogućnosti zaduživanja na međunarodnim financijskim tržištima, ali je i zbog općenito nižega kreditnog rejtinga to zaduživanje znatno nepovoljnije nego za razvijene zemlje. To potencijalno može stvoriti velike probleme jer se deficit u Hrvatskoj uglavnom servisira novim zaduživanjima, zaključio je P. Sopek, inače viši analitičar u PBZ-u.

Kupovali glasove

Vlada je sve do 2008. imala kontrolu nad javnim dugom, koji je nominalno bio oko 100 milijarda kuna, a povećano zaduživanje u ove dvije godine bilo je odgovor na krizu. Glavni su prigovori da je Vlada krivo uložila ta sredstva, uzela kredite i usmjerila ih na zadržavanje prenapuhane potrošnje i kupnju glasova.