Prijepori s crkvom

HDZ-u je stranačka stega ispred Crkve

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Andrej Plenković
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Kardinal Bozanić predvodio misu u crkvi Krista Kralja na Mirogoju
16.03.2018.
u 18:34
Istanbulska konvencija nije jedini prijepor HDZ-a s Crkvom. Kaptol se nije slagao s HDZ-om i u Sanaderovo i Kosoričino vrijeme, pa i s HDZ-om u Tuđmanovu mandatu
Pogledaj originalni članak

Kada vlast u Hrvatskoj odluči donijeti neki zakon koji nije po mjeri Katoličke crkve, Crkva može pozvati samo na molitvu, tj. nema nikakvih drugih mehanizama utjecaja na aktualnu vlast, bez obzira na to ako je riječ o vlasti koja s biskupima (deklarativno, dakako) dijeli kršćanski svjetonazor. Konkretno, u ovom političko-svjetonazorskom srazu Crkva je u prilici izgubiti još jednu bitku od svojega „svjetonazorskog partnera“ na političkoj sceni, HDZ-a, jer očigledno je da će se HDZ posve oglušiti na izjave i intervencije Hrvatske biskupske konferencije o Istanbulskoj konvenciji.

Petir jedina protiv

Slična situacija između HDZ-a i Kaptola bila je prije deset godina kada je za mandata premijera Ive Sanadera pokrenuta izrada Zakona o suzbijanju diskriminacije, za koji je Crkva držala da na mala vrata uvodi mogućnost homoseksualnim parovima da posvajaju djecu i uvodi termine rodne ideologije. Premda je Crkva i formalno i neformalno tada radila pritisak na HDZ-ovu Vladu, svaki angažman bio joj je uzaludan jer je Sabor izglasao za Crkvu sporni zakon, i to tako da je HDZ uoči glasovanja čak povukao svoj amandman kojim se tražilo brisanje iz zakona diskriminacije temeljene na rodnom identitetu i izražavanju. Za zakon je glasovalo 117 zastupnika, HDZ-ovac Ivan Bagarić bio je suzdržan, a samo je HSS-ova zastupnica Marijana Petir glasovala protiv rekavši novinarima da je tako postupila jer drži da zakon otvara novi prostor za diskriminaciju. Zanimljivo, Crkva je bila prva koja je osjetila zakonske mjere, jer je protiv njezine vjeroučiteljice Jelene Ćorić Mudrovčić podnesena prva tužba lezbijskih udruga zbog diskriminacije zato što je tobože na nastavi vjeronauka govorila da je homoseksualnost bolest, no Mudrovčić je oslobođena optužbe. Taj primjer vrlo dobro ilustrira i aktualnu situaciju jer su pozicije, praktički, identične. Crkva je protiv zakona, a HDZ, koji je na vlasti, odlučio ga je usvojiti. Biskupi su saborske zastupnike koji se deklariraju kao kršćani, katolici, pozvala na njihovu savjest, no ispred kršćanskih savjesti zastupnika očito je politički pragmatizam, odnosno stranačka poslušnost, jer je vrh stranke odlučio da se Istanbulska konvencija mora usvojiti.

Tuđman protiv pobačaja

Crkva je u borbi protiv zakona kojima se, kako ona vidi, kroz obitelj i njezino poimanje želi promijeniti narav društva, pokušala stvoriti i svojevrsnu „vjersku koaliciju”, što joj je u nekoliko navrata i uspjelo okupljanjem monoteističkih zajednica koji dijele stavove o životu i obitelji. Međutim, ni njihova zajednička izjava nije uspjela zaustaviti Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji 2012. za vladavine lijeve koalicije.Crkva od stvaranja države radi pritisak na vlast da se izmijeni komunistički zakon koji dopušta pobačaj pa je na prijedlog prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana u Ustav unesen i čl. 21. da “svako ljudsko biće ima pravo na život”. No, bez obzira na to što je, prema svjedočenju Slavena Letice, taj članak Franji Tuđmanu osobno odobrio kardinal Franjo Kuharić, do danas u zakonskoj regulativi vezanoj za pobačaj nema nikakva pomaka. Odnosno, Ustavni je sud zakonsku regulativu trebao prilagoditi Ustavu, kako za vrijeme HDZ-ove vladavine tako i za SDP-ovih koalicija.

Kako je pravo na život ubačeno u Ustav

Kardinal Kuharić u pismu je od Tuđmana tražio da se u Ustavu nađe odredba: “Jamči se nepovredivost ljudskog života od začeća do prirodne smrti.” Hrvatska država takvu odredbu nije smjela ugraditi u Ustav RH jer bi ona značila apsolutnu zabranu pobačaja. Kako je Tuđman poštovao kardinala Kuharića, zadužio je dr. Smiljka Sokola, dr. Darka Bekića i mene da u suradnji s mons. Kokšom pronađemo ustavnu odredbu koja bi bila kompromisna i koja bi zadovoljila Crkvu i državu. Rezultat toga bilo je izbacivanje iz Krčkog ustava odredbe o pravu čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece i formuliranje sadašnje odredbe članka 21.: “Svako ljudsko biće ima pravo na život”, prisjetio se Slaven Letica.

Neslaganja između vlasti i Katoličke crkve

1. Zakon o pobačaju iz komunističkih vremena

Na prijedlog dr. Franje Tuđmana u Ustav je unesen i čl. 21. da “svako ljudsko biće ima pravo na život”. No, bez obzira na to što je taj članak Franji Tuđmanu osobno odobrio kardinal Franjo Kuharić, do danas u zakonskoj regulativi o pobačaju nema nikakva pomaka.

2. Zakon o suzbijanju diskriminacije

Crkvi je 2008. bio sporan Zakon o suzbijanju diskriminacije zbog homoseksualnog partnerstva i uvođenja rodne ideologije, ali unatoč formalnim i neformalnim pritiscima nisu ga uspjeli osporiti, nego ga je HDZ izglasao.

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 59

HT
Hvala ti Bože jer nisamHDZovac
18:55 16.03.2018.

Neka ga izbace iz Crkve. Ne može služiti i Bogu i Junkeru.

DU
Deleted user
19:05 16.03.2018.

Točnije saborski zastupnici HDZ-a, otpadnici još od Sanadera, osim Stiera svi s putrom na glavi i vezanim rukama. Plenković pokrenuo veliku koaliciju s partijom na oduševljenje mas-medija

Avatar U_hljeb U gsg vg
U_hljeb U gsg vg
19:13 16.03.2018.

Dolaze u Crkvu po glasove... i još im klupe rezervirane... mrš.... stoko