ZASTUPNIČKI MANDATI I BROJ BIRAČA

HDZ-u mandat manje, a Restartu jedan više kad bi se uskladio broj birača

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Sisak: Dobar odaziv Siščana na parlamentarne izbore
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Otvorena birališta u Republici Hrvatskoj za parlamentarne izbore
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Sisak: Dobar odaziv Siščana na parlamentarne izbore
15.07.2020.
u 18:45
Broj birača među izbornim jedinicama smije se razlikovati najviše pet posto, a sad te razlike prelaze i 30 posto.
Pogledaj originalni članak

Iako se u svih 10 hrvatskih izbornih jedinica na parlamentarnim izborima bira po 14 mandata, broj birača u njima nije jednak. Kad je o broju birača riječ, razlika između nekih izbornih jedinica iznosi gotovo 100.000 što onda dovodi do različite težine glasova. Izborna jedinica s najmanje birača jest 4., slavonska, u kojoj pravo glasa ima 312.592 građana, dok je u dalmatinskoj 9. izbornoj jedinici najviše birača – 409.883.

Stoga je na netom održanim izborima u Slavoniji za mandat bilo potrebno prosječno osvojiti oko 8000 glasova, a u Dalmaciji i nekim zagrebačkim izbornim jedinicama više od 12.000. Ustavni sud još prije 10 godina upozorio je zakonodavca da broj birača po izbornim jedinicama nije u skladu sa zakonom. Broj birača među izbornim jedinicama smije se razlikovati najviše pet posto, a sad te razlike prelaze i 30 posto.

Kad bi se broj mandata prilagodio broju birača u pojedinoj izbornoj jedinici, rezultati netom održanih izbora prema našem bi izračunu bili jako slični onima koji su dobiveni. Ukupno se u 10. hrvatskih izbornih jedinica dodjeljuje 140 mandata, a u RH je ukupno 3,6 milijuna birača. To znači da je prosječno 26.000 birača po mandatu.

A kad se taj prosjek birača na nacionalnoj razini primijeni na svaku od izbornih jedinica sukladno broju birača, razlikovao bi se i broj mandata koje se dodjeljuju u njima. U 4. izbornoj jedinici tako bi se dodjeljivalo 12 mandata, a u 1., 3., 5., i 6. po 13 mandata.

Osma izborna jedinica nosila bi 14 mandata, a 2. i 10. po 15 mandata. U izbornim jedinicama s najviše birača, 7. i 9., dijelilo bi se po 16 mandata. U tom bi slučaju rezultati izbora bili: HDZ 62 mandata, Restart koalicija 42, Domovinski pokret 15, Most 9, Možemo 8, koalicija oko Pametnog tri mandata, a HNS jedan mandat. HDZ bi tako osvojio jedan mandat manje, a Restart jedan više. Jedan mandat izgubio bi i Domovinski pokret, a jedan više dobio bi Most.

I platforma Možemo imala bi jedan mandat više, dok u Sabor ne bi ušli Reformisti odnosno njihov jedini izabrani zastupnik Radimir Čačić. Odnos snaga nakon izbora ostao bi isti. No HDZ-u bi ipak bilo teže sastaviti većinu jer bi mu za nju nedostajala dva mandata.   

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DA
DarthVader
18:51 15.07.2020.

HaHaHa, vecernjakovci na aparatima. Neprocjenivo.