HDZ u novi statut uvodi Tuđmanovu pomirbu

Večernji list donosi radni nacrt novog Statuta HDZ-a koji u temeljnim odredbama, za razliku od postojećeg Statuta iz 2014., HDZ definira kao stranku europskog desnog centra, ali u temeljni stranački dokument uvodi i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana i njegovu politiku.

Tako se u temeljnim odredbama novog Statuta autori pozivaju na Tuđmanovu politiku pomirbe i zajedništva i pišu: “HDZ baštini povijesnu ulogu predvodnika u ostvarivanju strateških nacionalnih ciljeva na temelju politike pomirbe i zajedništva prvog predsjednika Republike Hrvatske i HDZ-a dr. Franje Tuđmana, osobito u ostvarenju neovisnosti i pobjede u pravednom i obrambenom Domovinskom ratu”.

Zanimljivo je da je radna skupina za izradu novog Statuta, pod mentorstvom šefa HDZ-a Andreja Plenkovića, naglasila baš Tuđmanovu politiku pomirbe i zajedništva, što vjerojatno naglašava Plenkovićev poznati smjer zatiranja ideoloških podjela i “nekopanja” po povijesti, dok je bivši šef HDZ-a Tomislav Karamarko zagovarao lustraciju.

Demokršćanska stranka

Osim što se HDZ i dalje definira kao narodna stranka, ona je u nacrtu novog Statuta i “stožerna državotvorna stranka koja promiče hrvatske nacionalne interese i tradicionalne vrijednosti njegujući demokršćansku baštinu i univerzalna humanistička načela”. I iz Statuta HDZ-a, kako i onog postojećeg, ali i u vrijeme Tuđmana, jasno je da HDZ baštini elemente demokršćanstva, što se spočitavalo vodstvu HDZ-a kada je, uz otpore, inzistiralo na usvajanju Istanbulske konvencije. Iz temeljnih odredbi novog Statuta ispalo je domoljublje iz Karamarkova vremena, ali su ušla univerzalna humanistička načela, kao i “čovjek koji je u središtu politike HDZ-a sa svojim neotuđivim dostojanstvom, pravima i odgovornostima”.

HDZ u novom Statutu, u odnosu na stari, promiče “obiteljske vrijednosti, ravnopravnost žena i muškaraca, solidarnost te socijalno-tržišno gospodarstvo”.

Uveli i stranački referendum

Nacrt novog Statuta danas će razmotriti i usvojiti Predsjedništvo i Nacionalno vijeće HDZ-a, potom u petak u Šibeniku Središnji odbor stranke, a konačno bi trebao stupiti na snagu usvajanjem na izvještajnom saboru HDZ-a 26. svibnja ove godine. Šef radne skupine za novi Statut je Karlo Ressler, a do konačnog izglasavanja Statuta moguće su i izmjene.

Nacrt Statuta pokazuje pomake k većoj demokratizaciji stranačkih procesa, ali predložene izmjene ipak su cenzurirane u odnosu na početne prijedloge. Tako će se režimom glasanja “jedan član – jedan glas” birati predsjednik HDZ-a, njegov zamjenik i četiri potpredsjednika (dakle, više ih neće biti šest), ali ne i svi članovi Predsjedništva, što je bilo nerealno očekivati da će proći. Nacrtom Statuta uvodi se i stranački referendum o čijem će raspisivanju većinom glasova odlučivati Predsjedništvo. Referendum se neće moći raspisati o pitanjima izbora, imenovanja, kandidiranja i opoziva ili o ograničavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda. U nacrt Statuta ušli su i stranački predizbori za izbor kandidata na listama za Sabor kao i kandidata na lokalnim izborima, ali samo kao fakultativna mogućnost. Dakle, ne kao obveza.