Nakon više od desetljeća i pol u turizmu, HDZ-ov Niko Bulić vratio se u politiku kao predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika. Zanimalo nas je kako planira upravljati vijećem u kojem surađuju lijevi i desni, gdje se vidi ű HDZ-u, a komentirali smo i sezonu.
Na čelu ste Gradskog vijeća s velikom "koalicijom" HDZ-HSS-HSP AS -SDP-HNS-HSU-DDS. Kako će to funkcionirati?
Mi smo to nazvali dubrovačkim dogovorom, dogovorom koji priznaje rezultat postignut na izborima. Dogovorili smo se kako raditi i odlučivati na sjednicama Gradskog vijeća. Pluralnost Vijeća nije minus, takva struktura vijećnika pokazat će raznolikost stavova i mišljenja. Bio bi grijeh prema građanima opstruirati mogućnost konstituiranja Vijeća zato što nismo odnosom snaga došli do 13. ruke. Temeljno stajalište koje nas je vodilo jest činjenica da priznajemo ideološke razlike, ali one ne smiju biti prepreka da sjednemo za stol i odlučujemo u interesu građana i Grada. Oni koji su ostali izvan dogovora, koji su se nadali da će biti jezičac na vagi, sada su nesretni pa nam se zamjera neprincipijelnost.
Projekt Srđa nije samo golf
To lijepo zvuči, no mislite li stvarno da ćete se moći dogovarati? Gradonačelnik Vlahušić u prošlom je mandatu imao problema i sa SDP-om.
Ideoloških tema na sjednicama Gradskog vijeća neće biti, to su praktične odluke koje omogućuju funkcioniranje Grada.
Prva radna sjednice Vijeća bila je burna zbog golfa, no urbanistički plan uređenja platoa na Srđu ipak je izglasan?
U strateškom promišljanju turizma golf je identificiran kao jedan od sadržaja koji ambiciozna turistička zemlja treba imati, a Dubrovnik kao perjanica zaslužuje imati u ponudi i golf da bi snažno iskoračio prema optimalizaciji godišnjeg poslovanja. Projekt na Srđu nije samo golf. Projekt na Srđu jest sportsko-rekreacijski centar s golf igralištima, turističkim naseljem, pratećim hotelom uz golf te sedam klastera, uvjetno bih to nazvao vijencem vila, koje će, uz projekt golfa koji potpisuje Greg Norman kao eksluzivno ime u svijetu golfa, biti gornja razina kvalitete koju svijet poznaje. Raskoš i luksuz trebaju privući najcjenjenije osobe u svijetu koje su spremne kupiti te nekretnine, a time bi Dubrovnik trebao postati dodatno poznat po tome da nam dolaze ljudi koji nešto znače.
Službeno sam tražio i od investitora dobio detaljnu prezentaciju koja je trajala četiri sata. Nakon što sam upoznat s projektom, naravno, uz dvojbu o tome hoće li se sve tako i dogoditi jer će se projekt događati u četiri faze, misao koja mi je nakon toga prošla kroz glavu bila je: "Daj, Bože, da konačno krene ova investicija!" Važno je reći da Grad ne ulazi u financijski rizik i da građani neće projekt ništa plaćati. Dogovoreno je što Grad treba napraviti od javne infrastrukture, no ona će do zadnje kune biti financirana iz komunalnog doprinosa koji će Grad naplaćivati od investitora. Bitno je i reći da nema nekog tajnog ugovora koji se čuva u sefu pa nitko za njega ne zna.
Gradonačelnik Andro Vlahušić preko svoje stranačke ministrice i Zakona koji sad čeka raspravu u Saboru želi da Grad od Društva prijatelja dubrovačke starine nakon 60 godina preuzme upravljanje zidinama. Slažete li se s tim?
Razgovarao sam s gradonačelnikom i s predstavnicima Društva i rekao sam da želim kao predsjednik Gradskog vijeća s njima u miru sjesti i razgovarati i sagledati problem sa svih strana. Idemo se primaknuti u stavovima i doći u poziciju "win-win", da nitko nikoga nije pobijedio.
HDZ želi prijevremene izbore, ima li snagu potrebnu za povratak na vlast?
HDZ je prošao teško razdoblje, usudio bih se reći katarzu. Narod bi rekao "nije svako zlo za zlo". Sad je HDZ osnažen i stabiliziran, ljudi nam opet vjeruju. Stranka se ozbiljno priprema za izbore, želimo potpuno spremni i stručno i politički odgovorno preuzeti vlast. Nekad vam katarza koju morate proći pomogne da shvatite kako treba spremno preuzeti vlast. Točno je ono što je naš predsjednik Tomislav Karamarko rekao – da stručnjaci koji su stranački definirani preuzmu sutra resore, nije jedina preporuka stranačka iskaznica nego sposobnost, znanje, stručnost i želja da se provodi koncept razvoja države onako kako ga grupacija oko HDZ-a kao stožerne hrvatske stranke vidi.
Što je vas vratilo u politiku nakon gotovo desetljeća i pol?
Predsjedniku stranke lani u studenom rekao sam da sam tu ako mogu pomoći. Dobio sam povjerenje i nosio listu HDZ-a za GV Dubrovnika. Još u meni ima previše ulja da bih se povukao iz svega. Nije vrlina biti u politici samo onda kad jeste na vlasti, dobro je biti u politici i kad se pripremate vratiti se na vlast. Moje je životno djelo Hrvatska turistička zajednica, tu sam se profesionalno ispunio. Brendirali smo Hrvatsku kao ime. Nije Hrvatska postojala kao ime u turističkom svijetu, postojali su pojmovi Dubrovnik, Istra, Kvarner, Dalmacija, Opatija, ali nije postojao zajednički nazivnik Hrvatska. Ljudi su znali da je to bila Jugoslavija, trebalo je svijet uvjeriti da su svi ti najbolji turistički pojmovi bivše države u stvari Hrvatska i to smo sjajno napravili. Na to sam ponosan, kao i na brend pa i na slogan "Hrvatska – Mediteran kakav je nekad bio". Konkurenti su nam zavidni.
Turistički odmak
Ne možemo više gostima nuditi samo sunce i more, nismo li se već davno trebali odmaknuti od toga?
Puno smo mi odmakli od toga, ali kad se nađu prepametne glave koje samo teoretski prate turizam, onda je najlakše izvući velike zaključke. Puno rada, truda, znanja i znoja uloženo je u ovo što je Hrvatska sada u turizmu. Nikada Hrvatska nije bila ovako uređena, kulturna događanja snažno smo unijeli u turističku ponudu, kao i aktivne elemente odmora; od ronjenja, planinarenja, sudjelovanja u berbama grožđa, proizvodnji ulja..., dakle integriramo stanovništvo u stvarni turistički život. Hrvatska pluća otvara turizmu i u kontinentalnom, i u primorskom dijelu, i u zaleđu.
Svake godine brojimo koliko je došlo gostiju i očekujemo i više. U Dubrovniku s kruzera u jednom danu dođe 15.000 gostiju. Hoće li kada to postati previše?
Razmislit ćemo o tome kako raditi iskorak, a ostati u okvirima održivosti.
Govori se o lošoj sezoni, kako je vi vidite?
Sezona će biti određena činjenicom fiskalizacije koja će proknjiženi promet povećati te činjenicom da će povećani cenzus za PDV smanjiti iznajmljivanje na crno. Vidjet ćemo i kolika je bila cijena uvođenja viza.