HDZ više nije prvi izbor birača. Plenković najpozitivniji, a Milanović najnegativniji političar

Najnovije mjesečno istraživanje političkih preferencija CRO Demoskop pokazalo je kako je došlo do promjene na vrhu te da HDZ više nije prvi izbor birača u Hrvatskoj. Najveću naklonost ispitanika dobio je Andrej Plenković, dok je Zoran Milanović najnepopularniji političar. Istraživanje je za RTL početkom lipnja provela agencija Promocija plus od 2. do 5. lipnja na uzorku od 1300 ispitanika.

Promjena na vrhu

Koaliciju SDP-a, HSS-a, HSU, GLAS-a i SNAGE zaokružilo bi najviše ispitanika, 27,2 posto. Sam SDP prošlog je mjeseca imao nešto viši rejting od ovog koji sada ima koalicija (27,8 posto), ali HDZ je tada imao 30,2 posto, a sada su drugi izbor s potporom od 26,6 posto. Dodajmo ovome da je istraživanje provedeno prije nego je IDS objavio da se pridružuje Restart koaliciji.

Afera vjetroelektrane očito je naštetila rejtingu vladajuće stranke iako je prednost Restart koalicije na razini stastističke pogreške.

Treća snaga ostaje Domovinski pokret Miroslava Škore kojem su se pridružili Suverenisti, Blok za Hrvatsku i BURA, odabralo bi ih 13,5 posto ispitanika; što je tri postotna boda više nego u svibnju, prije dogovora s partnerima (Domovinski pokret tada je sam bio izbor 10,1 posto birača).

Na granici izbornog praga

Listu Mosta planira zaokružiti nešto više od četiri posto ispitanika (4,1%). Peti izbor s 2,4 posto potpore je lijevo-zelena koalicija okupljena oko platforme Možemo (Možemo-Zagreb je naš-Nova ljevica-Orah-Radnička fronta), a sličan rejting imaju Stranka s imenom i prezimenom (1,9%) i koalicija Fokusa i stranke Pametno (1,8%).

Neodlučnih gotovo 12 posto

Ispod toga su ŽIVI ZID i Promijenimo Hrvatsku (1,7%), pa Stranka Ivana Pernara i IDS (sa po 1,4% podrške) koji je doduše jučer dogovorio da na izbore izlazi unutar Restart koalicije. HNS je na 1,1 posto podrške.

Na sličnoj su razini i stranka zagrebačkog gradonačelnika BM 365 (1,0%) i koalicija Demokrata i Hrvatskih laburista (1,0%). Unatoč velikom broju opcija, četiri tjedna prije izbora neodlučnih je 11,9 posto - značajan prostor za pridobivanje naklonosti.

Najpozitivniji Andrej Plenković

Najveću naklonost ispitanika i ovoga je mjeseca dobio predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković - iako bilježi blagi pad, najpozitivnijim političarom vidi ga gotovo petina ispitanika (19,4%, pad s 20% u svibnju).

Značajniji pad (-3,3%) bilježi rejting predsjednika Republike Zorana Milanovića, ali je i dalje drugi izbor s 15,3 posto. I treće mjesto je isto - ministar zdravstva, ali Viliju Berošu osobni rejting ponovno se - prepolovio (s 15,4% na 8,1%).

Slijede Miroslav Škoro s nešto više od pet posto (5,3%), Davor Bernardić koji ima dvostruko manje (2,4%), slično kao i Zdravko Marić (2,2%).

Za 17,8% posto ispitanika, unatoč brojnim starim i novim političarima na sceni, najpopularniji je i dalje - Nitko. Ne zna 11,3 posto.

Najveći negativac - Zoran Milanović 

Što se tiče neprestižne ljestvice najnepopularnijih političara, tu su vidljive velike promjene jer je dvojac koji vodi verbalni rat zauzeo vrh ljestvice.

Najnegativniji političar je predsjednik Zoran Milanović (14,9%) i ovo je njegov najlošiji rezultat u posljednjih godinu dana. Za vratom mu puše predsjednik Vlade Andrej Plenković kojeg također više ispitanika negativno ocjenjuje (14,7%). Ovaj dvojac istisnuo je iz negativnog fokusa zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji je protekla dva mjeseca bio najnegativniji političar, a sada je treći izbor uz pad negativnog doživljaja (12,1%).

Čelnik SDP-a i premijerski kandidat Restart koalicije Davor Bernardić povećao je negativan doživljaj (9,3%), ovo mu je također njegov najlošiji rezultat u posljednjih godinu dana.

Nešto bolje nego u svibnju prolazi Gordan Jandroković (5,8%), a na ljestvicu je, uslijed afere Vjetroelektrane, stigla i Josipa Rimac (4,2%).

Da su negativni svi političari poručuje gotovo 10 posto ispitanika (9,2%).

Optimizam u padu

Za kraj - nakon travanjskog nezapamćenog skoka pozitivne ocjene smjera kretanja zemlje, optimizam je u svibnju, s jenjavanjem korona krize, počeo padati, a pad optimizma se nastavlja i u lipnju. S 51,2% u travnju pozitivna ocjena smjera kretanja zemlje pala je na 34,4% u svibnju te na 25,1% u lipnju.