Prof. dr. sc. Andrija Hebrang, ratni ministar zdravstva komentirao je članak pod naslovom "Srbija i agresorska JNA dužni su Hrvatskoj 43 milijarde ratne štete. Sad je možemo prebiti".
Kako navodi Hebrang u svom komentaru ne svojom krivicom novinar navodi ratnu štetu koju je u srpsko-crnogorskoj agresiji pretrpjela Republika Hrvatska u visini od 43 milijardi eura, što nije točan podatak iako se povlači dugo po medijima.
"Na žalost, ni jedna vlada do sada nije oformila stručnu skupinu koja bi izračunala točan iznos ukupne ratne štete. To nikako ne može biti 43 milijarde eura a u prilog tome ću navesti samo jedan svima blizak podatak. Godišnje Republika Hrvatska od turizma zarađuje oko 10 milijardi eura. Kako zbog agresije nije bilo turizma najmanje pet godina, samo to je šteta od 50 milijardi eura. Ukupna šteta mora biti višestruko veća, jer obuhvaća ne samo direktno porušene objekte i infrastrukturu nego i indirektne dugoročne gospodarske štete. Zato su utvrđeni međunarodni kriteriji za utvrđivanje ratnih šteta. Oni predviđaju obračun svih gubitaka napadnute države, primjerice gubitak BDP-a, investicija, dugoročna plaćanja invalidnina itd.
Koliko mi je poznato postojala je samo jedna procjena ukupnih ratnih šteta. Detaljno je izračunata od radne skupine koju je okupio general Praljak (htpp://slobodanpraljak.com). Kako sam bio konzultiran za ratne štete u zdravstvu, socijalnoj skrbi te troškove prihvata izbjeglice i prognanika, pa je u izračunu citiran jedan moj članak o tome, imam potrebu iznijeti točne podatke. Ratna šteta sastoji se od izravne štete (materijalna razaranja svih vrsta imovine, vrednovanje ljudskih gubitaka, vojni rashodi, troškovi smještaja izbjeglica, troškovi ratnog zdravstva i razminiranja) i indirektnih šteta (nastale propuštenim gospodarskim aktivnostima zbog rata a očituju se u nesrazmjernom padu stope rasta BDP u odnosu na slične zemlje u tranziciji).
U kratko i zbirno, izravne ratne štete prema toj analizi iznosile su 57,6 milijardi dolara, dok su neizravne dugoročne gospodarske ratne štete značajno veće. Ubrojimo li u njih, a to su međunarodni standardi izračuna, da je Hrvatska samo u prvih deset godina nakon rata izgubila između 7,5 i 9 svojih godišnjih bruto proizvoda u odnosu na BDP 2004. godine, te da slijedi još dugi niz godina posljedičnih šteta, neizravne ratne štete iznose 194,1 milijardu dolara što daje zbirni rezultat oko 250 milijardi dolara računajući gubitke po hrvatskim cijenama. Ovu procjenu potvrdili su i naši analitičari gubitaka u Domovinskom ratu dr. Ante Nazor i dr. Ljubo Jurčić. Gubitkom radnog odnosa za 300 000 ljudi izgubljena je buduća dobit u visini oko 30 000 eura po osobi, koliko iznosi prosječna proizvodnost po radniku godišnje.
Budući je čl. 7. Sporazuma o normalizaciji, sklopljen u Beogradu u kolovozu 1996. godine, predvidio plaćanje ratne štete, potez je na Vladi. Treba imenovati stručnu skupinu koja će na temelju međunarodnih kriterija izračunati ukupnu ratnu štetu kako bi mogli podnijeti zahtjev Srbiji koja je presudom suda u Hagu neosporno napala teritorij Republike Hrvatske. Toliko dugujemo generacijama koje dolaze, a koje će još dugo plaćati indirektne štete agresije na Hrvatsku", stoji u komentaru Andrije Hebranga.
Doktor je posvema u pravu.