Dok su studirale medicinu 80-ih, doc. Delfa Radić Krišto i prof. Slobodanka Ostojić Kolonić o leukemiji su učile kao o smrtonosnoj bolesti s kojom je preživljavanje bilo od tri do pet godina. Danas uspješno liječe stotine pacijenata od raznih oblika hematoloških bolesti, a tim za hematologiju KB Merkura obilježava 30. obljetnicu transplantacija krvotvornih matičnih stanica.
Nema mjesta alternativi
– Mijeloična leukemija danas je kronična bolest. Ako pacijent zadovoljava kriterije, čak se može i prekinuti s terapijom, a od ove bolesti se još 80-ih pa i 90-ih umiralo. Nakon prekida terapije 40% bolesnika više je nikad i ne treba – navodi prof. Slobodanka Ostojić Kolonić, pročelnica Zavoda za hematologiju KB-a Merkur. Dodaje kako samu ideju koncepta transplantacije koštane srži smatra fascinantnom, a činjenicu da obje svjedoče i sudjeluju u tom revolucionarnom napretku smatraju privilegijem. To je razlog što vole hematologiju i rade svoj posao, kako kažu, strasno i entuzijastično, bilo sa studentima ili s pacijentima.
– Kolege s Rebra uskoro obilježavaju 40. obljetnicu transplantacije koštane srži i matičnih stanica. Sve je počelo velikim interesom naših učitelja. Prof. Labar, prof. Jakšić i prof. Vitale s Instituta Ruđer Bošković nisu se zadovoljavali samo osnovnim hematološkim pretragama, nego su bili jako zainteresirani za čudesne matične stanice. Tako je Rebro jedan od prvih centara u ovom dijelu Europe koji je napravio transplantaciju koštane srži – ispričala je prof. Ostojić Kolonić.
U 30 godina na Merkuru su napravili oko 55 alogeničnih transplantacija od srodnih davatelja i oko 1300 autolognih, u kojima se pacijentu daju njegove vlastite matične stanice. Naime, posljednjih nekoliko godina nisu imali uvjeta za alogenične transplantacije – a riječ je o metodi liječenja akutnih leukemija, limfoblastičnih ili mijeloičnih, te limfoma.
– Danas su limfomi bolesti koje se izliječe otprilike u 80 do 90 posto slučajeva, ovisi o tipu. Ako je riječ o Hodgkinovu limfomu, izlječenje je do 90 posto, a ako je non-Hodgkinov limfom, i do 70 posto. Bolesnici koji imaju ili refraktornu bolest ili im se ona vrati u nekoj drugoj fazi još uvijek imaju šansu za izlječenje, i to upravo alogeničnim transplantacijama – objašnjava doc. Delfa Radić Krišto, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti KB Merkura te opisuje postupak alogenične transplantacije.
Ona može biti od srodnog ili nesrodnog davatelja, a ako nema nijedne od tih mogućnosti davatelj se traži u svjetskim registrima. Zadnja opcija je haploidentična transplantacija. Svaka transplantacija ima i svoje nuspojave, ali one se izliječe, govori doc. Radić Krišto, ističući važnost multidisciplinarnog pristupa, ali i otvorenog i posvećenog razgovora s pacijentima. Njima pritom jasno kažu da nema mjesta gljivama, prepeličjim jajima i ostaloj alternativi, koja će im donijeti samo trošak, a možda i interakciju s kemo-imunoterapijom.
Srodnici budu prikladni davatelji u 25 do 30 posto slučajeva, jednako kao i nesrodni. Vrlo mali broj mogućih davatelja odustane zbog straha. Naime, davatelj matičnih stanica mora primati faktor rasta jer u normalnim okolnostima mi u krvi nemamo nezrele matične stanice. One se moraju dodatno stvarati u koštanoj srži, a to se mora potaknuti faktorima rasta granulocita, odnosno bijelih krvnih stanica.
– Obično nakon pet dana davanja faktora rasta krenu nezrele CD34, to su označene stanice koje mi pratimo prema njihovu imunofenotipu. One se prikupljaju i zamrzavaju u tekući dušik na – 196 stupnjeva Celzijevih, a potom se čeka pogodan trenutak da pacijent primi svoju terapiju, odnosno da mu se daju stanice davatelja – opisuje doc. Delfa Radić Krišto.
CAR-T terapija
Prof. Ostojić Kolunić dodaje kako autolognu transplantaciju matičnih stanica trenutačno provode Rebro, KB Dubrava, KB Merkur i odnedavno KBC Split. Tim za hematologiju nestrpljivo čeka završetak velike rekonstrukcije bolnice, kada će dobiti novi, vrhunski opremljen prostor u kojem će ponovno raditi i transplantacije od drugog davatelja. Posebno se vesele što će raditi i novu CAR-T staničnu terapiju. Riječ je o novom skoku u liječenju zloćudnih hematoloških bolesti.
– Nuspojave su trenutačno problem u CAR-T staničnoj terapiji, a uz infekcije to su neurološke komplikacije koje u 10% slučajeva završavaju smrću. Stoga se traži nova molekula koja će smanjiti toksičnost terapije. Metoda je u jako velikom zamahu, kod nas se obavlja na Rebru, s posebnim indikacijama, a one su relapsni, odnosno refraktorni difuzni B-velikostanični limfom i akutna limfoblastična leukemija kod djece i mladih do 25 godina. U Europi je nova indikacija za staničnu imunoterapiju multipli mijelom. Studije govore o 60-postotnom izlječenju CAR-T terapijom. Vidjet ćemo hoće li to biti terapija izlječenja u slučaju bolesti koja je zasad neizlječiva, ali dobro je kontrolirana – poručuje doc. Radić Krišto.