HEP bi prodali po oprobanom modelu: Razbij pa rasprodaj!

Pod izlikom usklađivanja hrvatskog energetskog sektora i zakonodavstva s EU, HEP se pokušava razbiti na više samostalnih tvrtki, nakon čega će krenuti rasprodaja njegovih najboljih dijelova – tvrde brojni sindikalci, neovisni energetski stručnjaci i visokopozicionirani djelatnici iz te trenutačno najvrednije hrvatske državne kompanije nakon što su u javnost počeli curiti rezultati Studije o usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s Trećim paketom energetskih propisa EU.

Najgora varijanta

Studiju vrijednu više od 400.000 kuna, a do koje je došao i Večernji list, Ministarstvo gospodarstva naručilo je od privatne tvrtke Ekonerg. Zasad je ona još uvijek skrivena čak i od dijela osoba koje su sudjelovale u njezinoj izradi, kao što je Dubravko Čorak, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata koji u HEP-u okuplja oko 8000 radnika. Iako je EU u procesu zakonskog usklađivanja pitanja prijenosa električne energije državama omogućio tri varijante, od kojih dvije nude da ova djelatnost ostane unutar nacionalnih energetskih tvrtki poput HEP-a, autori studije predlažu treću opciju ili formiranje zasebne tvrtke za prijenos koja bi se u cijelosti osamostalila. Iako to nije traženo, studija pritom predlaže i izdvajanje posla distribucije te opskrbe električne energije iz HEP-a i formiranje zasebnih tvrtki koje bi sa sobom ponijele udio vrijednosti trenutačno jedinstvene kompanije. Na taj bi se način ove tri djelatnosti potpuno izdvojile iz sadašnjeg HEP-a te bi on praktički bio rasformiran. Od sadašnjih gotovo 14.000 radnika spao bi na njih samo 2400. Da je samo riječ o neobvezujućem prijedlogu, problema s rezultatima studije ne bi bilo jer se prema njemu ne bi moralo postupiti.

Filmska brzina

No, u dogovoru s Ministarstvom gospodarstva u studiji se našla sljedeća skandalozna odredba: “Vlada RH mora formalno, ukoliko su nalazi recenzije pozitivni, donijeti odluku o usvajanju studije kao platforme za provedbu procesa usklađivanja zakonodavstva.” Točnije, ako Energetski institut Hrvoje Požar studiji da zeleno svjetlo, na osnovi njezinih rješenja bit će izrađen nacrt novih zakona. Pozitivna ocjena nije izostala, no sljedeća činjenica upravo zbog toga otvara pitanje teškog sukoba interesa.

Naime, Ministarstvo je na osnovi studije i prijedloga iz nje o raspisivanju javnog natječaja za izradu izmjena i dopuna zakona, gotovo filmskom brzinom, već 28. listopada isti natječaj i raspisalo za četiri zakona o energetici, i to s rokom za ponude od samo sedam dana. Na natječaj koji po nacrtu pojedinog zakona donosi 260.000 javio se i konzorcij čiji je sastav vrlo znakovit – Ekonerg, Institut Hrvoje Požar i odvjetnički ured Tilošanec. Dakle, ista privatna tvrtka koja je studiju s ovim prijedlozima i izradila te isti institut koji ju je morao pozitivno recenzirati kako bi postala osnova za nacrt novog zakona. Što u cijeloj toj priči pritom rade stručnjaci iz Ministarstva i HEP-a, zašto studiju i zakone crtaju privatnici i za čiji interes, zašto HEP ne može po uzoru na brojne druge energetske kompanije iz zemalja članica EU, a zbog očuvanja nacionalnih gospodarskih interesa, ostati jedinstven? I što će moguća privatizacija HEP-a značiti za cijena struje promatrano u slučaju Ine, MOL-a i cijene plina?

– Ovo je skandal. Mene su pozvali da sudjelujem u izradi studije i pritom sam se zauzeo za očuvanje cjelovite tvrtke HEP. Moje ime je u studiji, a nikada nisam dobio njezine rezultate. Ovaj prijedlog o odvajanju tvrtki za prijenos i distribuciju put je u rasprodaju i privatizaciju HEP-a. Čemu će onda služiti tvrtka HEP d.d.? Uostalom, vrh HEP-a ni na jedan način nije bio uključen u ovu raspravu pa sumnjam da je predsjednika uprave Lea Begovića na to mjesto Vlada i postavila kako bi HEP ‘razbucao’ po nalogu. No, mi sindikalci svima im obećavamo frku – rekao je sindikalac Dubravko Čorak.

S obzirom na to da prijedlog usklađivanja iz studije vrlo jasno govori i tome kako su trenutačne cijene električne energije u Hrvatskoj neodržive te kako bi se one morale početi tržišno formirati, znači li to da građane u ovakvom raspletu očekuju viši računi, upitali smo bivšeg člana Upravnog vijeća HERA-e (Energetske regulatorne agencije), danas konzultanta, dr. Milana Puharića.

Tko unosi strah?

– Da, s obzirom na to da je ovo vrlo očit i krajnje nepotreban početak privatizacije HEP-a – kaže Puharić.

Ovakav mogući scenarij negira prof. Željko Tomišić, nekadašnji član uprave i Nadzornog odbora HEP-a i voditelj pregovaračkog tima RH s EU za poglavlje energetike.

– Ne mislim da je privatizacija HEP-a cilj ovog usklađivanja. Određeni krugovi samo unose strah takvim pričama o prihvaćanju Trećeg paketa propisa. Izdvajanje prijenosa ne bi bitno umanjilo vrijednost HEP-a. S distribucijom je druga priča, no prijedlog studije još uvijek nije zakon i tko zna što će biti na kraju. No, valja reći da se strani investitori, koji nam trebaju zbog ulaganja u dotrajale proizvodne objekte, danas boje monopola HEP-a jer kod nas u poslovanju nema konkurentnosti. Cilj izdvajanja poslova prijenosa jest nešto na čemu inzistira Europa i mi bismo to morali prihvatiti radi rasta konkurentnosti te povećanja sigurnosti opskrbe – tvrdi Tomšić. Prema njegovim riječima, o pitanju cijene električne energije Hrvatskoj će se s vremenom ionako smanjivati manevarski prostor.

Tijela koja se u Europi bave zaštitom konkurentnosti lako bi nas mogla ‘zakačiti’, a tada bi to bio ozbiljan problem. Isto tako naglašavam da bi pod svaku cijenu u konačnici trebalo na neki način zadržati hidroelektrane u vlasništvu jer su one tvornice novca, no pitam se kako preživjeti s ovako dotrajalim termoelektranama ako se ne otvorimo tržištu. Pitanje je i što će u konačnici o svemu reći politika – navodi Tomšić.

24 članice EU još nisu ozakonile direktivu. RH se požurila, a tek je kandidat

Upravo politika, ili barem ona koju vodi vrh Hrvatske elektroprivrede, očito nije jasna ni članu Nadzornog odbora te tvrtke Jadranu Berlengiju.

– Kao član NO-a na posljednjoj sjednici prije petnaestak dana zatražio sam da se uprava očituje o primjeni Trećeg paketa propisa, međutim, odgovor na to pitanje još nisam dobio. Osobno pak smatram da je izbor najradikalnije ponuđene opcije preuranjen imajući na umu hrvatske gospodarske i socijalne prilike, kao i trenutačno dobro stanje društava unutar HEP grupe – navodi Jadran Berlengi.

Na istom tragu su i razmišljanja predsjednika Nezavisnog sindikata radnika HEP-a Luke Marojice.

– Slika o HEP-u namjerno je iskrivljavana i već se dugo stvara atmosfera da je tvrtku najbolje rasformirati. Međutim, riječ je o tvrtki koja je odlično organizirana iznutra, dobro posluje, a svi naši problemi došli su izvana i zbog politike, kao i kad je riječ o aktualnom slučaju Ivana Mravka.

Prijedlog cijepanja HEP-a, odnosno njegovo razbijanje, na što nismo obvezni prema propisima Europske unije nego se to samo tako prezentira, sastavni je dio te priče. Pitam se samo za koga to ova vlast i interesne grupe oko nje pripremaju laganu kupnju HEP-a. Ni najmanje ne dvojim oko toga da je upravo to posrijedi – bez dvojbe tvrdi Marojica.

Iako dio stručnjaka tvrdi da su ovakve teorije pretjerane, niz proturječnosti oko navedene studije, kao i iskustva ostalih tranzicijskih zemlja u sličnim slučajevima, ipak otvaraju mnoga pitanja.

Premijerka Kosor potvrdila nam je da se u njezinu mandatu HEP nipošto neće prodavati. Odgovor na pitanje o tome zašto se na njegovu razbijanju radi više no što EU traži, ostalo je bez odgovora.

Prekršajni postupci

Ilustracije radi, u ovom trenutku se protiv čak dvadeset četiri države članice Europske unije vodi svojevrstan prekršajni postupak jer u svoja nacionalna zakonodavstva nisu prenijele ili ne poštuju dosadašnje energetske direktive – jasno, zbog zaštite nacionalnih kompanija.

S druge pak strane, Republika Hrvatska se unatoč tome što još uvijek nije članica Europske unije, na štetu HEP-a, požurila poštovati rok provedbe zahtjeva iz direktiva do 3. ožujka 2011. godine. I pritom to čini na način pogodan upravo za potencijalne kupce nacionalnog energetskog diva, HEP-a ili nekog njegova dijela.