Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) objavila je statistiku godišnjih spašavanja prema kojoj hrabre žene i muškarci u crvenome godišnje odrade oko 800 akcija, od čega okvirno 500 klasičnih akcija spašavanja, 250 potraga, 25 akcija na vodi i 25 helikopterskih akcija. Oko 85 posto ljudi koje spašavaju su državljani Republike Hrvatske. Također, spašavaju dvostruko više muškaraca nego žena.
Kao najčešće uzroke intervencija, HGSS ističe padove, udarce, ranjavanja, poskliznuća, iscrpljenje, dehidraciju i gubljenje. Rizične sportske aktivnosti u planinama i prirodi, kako navode, su skijanje, alpinizam, speleologija i pješačko izletništvo.
Pogodujući čimbenici nesreća ili tragedija su loša tjelesna i tehnička priprema, neiskustvo i nepoznavanje terena, neadekvatna oprema, precjenjivanje mogućnosti, kretanje u nepovoljnim meteouvjetima i odlazak u prirodu sam, bez društva i bez obavijesti obitelji.
U prirodi, navodi HGSS, prevladavaju lakše ozljede poput kontuzija, uganuća, iščašenja i iscrpljenosti. Manji dio nesreća čine teže ozljede, primjerice teže ozljede glave, kontuzije s unutarnjim krvarenjem, višestruki lomovi i opća pothlađenost. Kao najčešći smrtni ishodi navode se srčani i moždani udar te gubitak šećera u krvi.
- U Hrvatskoj je 1998. godine bilo 12 stanica HGSS-a s 250 članova. Danas imamo 25 stanica, 40 ispostava i preko 1150 volontera. Razlog za takav rast je povećanje broja akcija, 1998. godine imali smo manje od 100 akcija godišnje dok smo trenutno na otprilike 800. Posljednjih godina broj posjeta našim planinama i rijekama povećao se deseterostruko, a sve češće su naše akcije vezane za posljedice klimatskih promjena – sve su češće oluje, poplave, iznenadna snježna nevremena - izjavio je Jadran Kapović, pročelnik komisije za informiranje i analitiku u Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja.
Zbog sve učestalijih akcija, HGSS kontinuirano sudjeluje u nizu edukativnih aktivnosti s ciljem poboljšanja općeg stanja sigurnosti u državi. Prije svega su to preventivne aktivnosti poput izrade sigurnih zemljovida, trasiranja staza i signalizacije, izrade skloništa i interventnih heliodroma. Konstantno se provode i dežurstva sportskih događaja u prirodi poput različitih utrka i planinarskih pohoda.
HGSS ljeti održava i konstantna dežurstva u Nacionalnim parkovima Plitvice, Mljet i Paklenica te Parku prirode Biokovo. Dežurstva na navedenim, najfrekventnije posjećenim lokacijama, organizirana su kako bi spašavatelji bili što bliže mjestu nesreće i tako smanjili vrijeme reakcije u situacijama kada je svaka sekunda važna.
Tijekom sezone aktivno je i SAR helikoptersko dežurstvo u Divuljama. Ove godine helikoptersko dežurstvo započelo je već 1. svibnja, najranije od kada se provodi, i traje do 1. studenog. HGSS-ova ekipa letača spašavatelja, kako je priopćeno, spremna je reagirati u vrlo kratkom roku kako bi se unesrećene osobe što prije predale na medicinsku obradu, idealno unutar zlatnog sata.
VIDEO Snimka s križanja u Splitu ostavlja bez teksta: Ovog biciklista samo je čudo spasilo