Svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF upozorit će EU i Bruxelles te međunarodne financijske institucije na negativne posljedice projekata novih hidroelektrana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini – HE Dubrovnik II, HE Ombla i HE Dabar-Gornji Horizonti.
Na ekološku opasnost, ali i na kršenje Ustava BiH ovim projektima već je upozoravao i predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, a vapajima su se priključili i stanovnici delte Neretve udruženi u građansku inicijativu "Spasimo dolinu Neretve".
– To su izuzetno kompleksni projekti koji će imati znatne negativne posljedice za lokalno stanovništvo i prirodu u nizvodnim područjima kako u Hrvatskoj tako i u BiH. Svi ti projekti u biti su jedan veliki hidrotehnički zahvat koji prikuplja i preusmjerava vode iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice, a potom znatne dijelove voda Trebišnjice, koje otječu u pravcima Popova polja, Omble, Malostonskog zaljeva i delte Neretve, preusmjerava na HE Dubrovnik II – tvrdi lokalni koordinator WWF-a u BiH Zoran Mateljak.
Iz WWF-a upozoravaju da se ovi projekti ne bi smjeli nastaviti ni realizirati dok se ne izradi strateška procjena utjecaja na okoliš te dok se ne dovrši plan upravljanja slivovima Neretve i Trebišnjice, u čiju su izradu uključene obje države i oba entiteta u BiH.
– Izradu plana upravljanja Neretvom i Trebišnjicom, koji bi trebao postaviti temelje za upravljanje ovim prekograničnim vodnim resursima, financira Svjetska banka. Hrvatska, ne brinući se za opstanak i očuvanje delte Neretve, krši niz obvezujućih međunarodnih konvencija o zaštiti svjetskih prirodnih vrijednosti, ukupno njih osam. Među njima je i Ramsarska konvencija, pa se time gazi i po nacionalnom zakonodavstvu o zaštiti prirode i okoliša – objašnjava Irma Popović Dujmović iz WWF Mediteranskog programa te dodaje kako Hrvatska direktno krši i temeljne odredbe Okvirne direktive o vodama, koja se bavi postizanjem dobrog stanja voda i zaustavljanjem pogoršanja stanja rijeka.
Ovim je projektima Neretva direktno ugrožena, a delta se već bori s posljedicama zaslanjenja Neretve, što može imati pogubne posljedice za poljoprivrednu proizvodnju, uzgoj školjaka u Malostonskom zaljevu, ali i na presušivanje parka prirode i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu – močvare Hutovo blato. Većina stanovništva delte Neretve bavi se poljoprivredom, uzgojem mandarina, lubenica te ostalog voća i povrća, a dodatno zaslanjenje Neretve ozbiljno bi ugrozilo, ako ne i uništilo tu proizvodnju.
– Poljoprivredna proizvodnja u dolini rijeke Neretve u kojoj je zaposleno više od 30 tisuća ljudi ovisi ponajprije o vodnom režimu koji uvjetuje Neretva. Podzemne vode koje prihranjuju brojne potoke, jezera, a i samu Neretvu, ugrožene su predloženim projektima koji bi mogli smanjiti dotok slatke vode, naročito u ljetnim mjesecima, što će prouzročiti zaslanjenje i nepovratno uništenje poljoprivrednih površina u donjem toku Neretve, pretvarajući taj prostor u slanu pustinju – upozorava predsjednik zadruge branitelja Modro Zelenja iz Metkovića Nebojša Jerković.
BubyZG Sve si ispravno rekao. Nevjerojatno je kako neki samo kritiziraju. Sve što netko želi izgraditi popljuju. A s druge strane seru i pričaju da žele imati jeftinu struju i sl. Pa kako ćeš imati jeftinu struju ako nemaš elektrana?? Sveti petar im neće poslati jeftinu struju...