Da nije riječ o tako teškim bolestima, moglo bi se reći da je lijepo biti u prostorima novoga, potpuno obnovljenog Zavoda za hematologiju na Rebru. Do jučer, radila se ondje vrhunska medicina u uvjetima ispod standarda, a danas je u ovom dijelu Europe teško pronaći zavod za hematologiju kakav ima Rebro.
Vjetar u leđa
Odjel na kojem se liječe imunokompromitirani bolesnici, kojima se organizam zbog osnovne bolesti ili nužne terapije ne može obraniti od infekcija, i mora imati visok standard. Šef Zavoda prof. dr. Boris Labar, hematolog čije je ime odavno poznato izvan hrvatskih granica, ponosno opisuje uvjete u kojima napokon liječi pacijente.
– U prizemlju i na prvom katu imamo ukupno 20 soba, tzv. sterilnih jedinica s određenim protokom zraka i posebnim tlakom što sprječava mogućnost zagađenja prostora bakterijama i gljivicama pa je i mogućnost infekcije pacijenata bitno smanjena. Transplantacija koštane srži naravno ne podrazumijeva samo vrhunske sterilne jedinice, koje su proizvod naše tvrtke iz Samobora nego prije svega timski rad stručnjaka. Ali uvjeti rada su veoma važni za uspješnost postupaka u kojima se koriste matične krvotvorne stanice u liječenju zloćudnih bolesti – govori prof. Labar. Zagreb je u obnovu Zavoda KBC-a Zagreb uložio oko 40 milijuna kuna.
– Dobili smo vjetar u leđa. No treba podsjetiti da je u našemu Zavodu 1983. obavljena prva transplantacija koštane srži na ovim prostorima i od tada smo ih ukupno obavili oko dvije tisuće. U području akutnih leukemija i limfomima te u transplantaciji naš je centar među vodećima u srednjoj i istočnoj Europi. Srećom, čak ni tijekom rata ovaj skupi program medicine nije zaustavljen – podsjeća prof. Labar. A novi uvjeti rada, ističe, znače novi uzlet za struku.
Ove će godine obaviti čak dva i pol puta više transplantacija nego lani. Dosadašnji broj od 20 alogenih (stanice od srodnika) porast će na pedesetak, a stotinjak autolognih (vlastite stanice) transplantacija porast će na 110 do 120.
Premalo je sestara
– Povećava se i program transplantacije od nesrodnih darivatelja, a zahvaljujući velikoj akciji, imamo i respektabilan registar “Ana Rukavina” s gotovo 50.000 dobrovoljnih darivatelja. Već smo dva bolesnika liječili transplantacijom koštane srži iz našeg registra, a tražimo pogodnog darivatelja za još tri bolesnika. Registar je i dio međunarodne mreže za pacijente u svijetu – ističe prof. Labar. Ne zaboravlja ni na svoje medicinske sestre i kaže:
– Izvrsne su, ali malo ih je. Ne tražim jednu sestru na jednu sterilnu jedinicu, ali dvije sestre na osam pacijenata u smjeni apsolutno nije dovoljno.
Priznanje našoj hematologiji je i stručni sastanak “Leukemija i limfomi” koji će se u rujnu 2011. održati u Dubrovniku u organizaciji Zavoda KBC-a i bolnice Anderson iz Houstona.
Jako jako dobra vijest.