Higijena na kupalištima: Koliko se bazeni često prazne i čiste

Pazeći na svaku kunu u kućnom budžetu, mnogima će ovog ljeta gradski bazeni i toplice biti zamjena za more. Neki će platiti stotinjak kuna za povratnu kartu do Crikvenice ili Baške, a drugi će ostati na kontinentu, kupati se u gradskim bazenima ili produžiti na kupanje u “Stubake”, Tuhelj i druge terme u okolici, a možda otići put Slavonije u Bizovačke toplice.

Da bi bazeni bili sigurni za kupanje, mora se slijediti Pravilnik o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda, propisan na nacionalnoj razini. Tako se stanovnici štite od zaraznih bolesti koje bi se lako mogle “pokupiti” da nema najjačih filtracijskih sustava, nadopune svježom vodom i kemijskih sredstava za održavanje vode. Tijekom vikenda na Mladosti kupa se više od dvije tisuće kupača, a na Šalati njih oko tisuću. Budžet za održavanje ovih gradskih bazena limitiran je, kažu iz ustanove Upravljanje sportskim objektima, s obzirom na to da se financiraju iz gradskog proračuna, no ipak uspijevaju održavati bazene u najboljem stanju. Mali bazen na Šalati i praćakalište, dodaju, čisti robot, a veliki bazen, dubok gotovo šest metara i najdublji u Zagrebu, ronilac s bocama.

Pranje prije i poslije sezone

– Najčešća zabluda kod građana jest da se bazeni često prazne, operu i napune svježom vodom. Bazen se prazni i puni novom vodom jednom godišnje, u vrijeme remonta plivališta, najčešće u kolovozu – kažu u ustanovi. Slično govore i u Bizovačkim toplicama, gdje se bazeni prazne i peru prije i poslije sezone.

– Svakodnevno, prilikom pranja filtara, dodaje se određena količina svježe vode, minimalno jedan posto dnevno od ukupne količine u bazenu, a u sezoni je to i do 5 posto ukupne količine vode u bazenu. Tako se ukupna količina vode u bazenu tijekom sezone nekoliko puta izmjeni – govori voditelj kupališta Ivica Andabak. Prosječno tri do četiri puta godišnje prazne se bazeni i detaljno čiste u Daruvarskim toplicama. U proces čišćenja bazena u termama u kojima se liječilo austrougarsko plemstvo, a za vrijeme svojih pohoda koristili su ih i Osmanlije, uključeno je ukupno 20 do 30 ljudi, odnosno 20-ak djelatnica odsjeka za domaćinstvo i oko pet njih iz tehničke službe. U Bizovcu i Zagrebu taj posao odrađuje pet do osam ljudi. Kad se voda ispušta, u nekim bazenima to zna potrajati i do 24 sata, ovisno o njihovoj veličini.

– U glavnom gradu za to treba šest do osam sati. Postupak izgleda tako da se otvara glavni ventil kroz koji voda otječe u kanalizaciju prirodnim padom bez ispumpavanja, zatim se školjka bazena ispire vodom, blagom solnom kiselinom i nakon toga slijedi tretiranje algicidom, koji sprečava nastanak algi, te izosanom kojim se dezinficira školjka. Istodobno se vrši generalni remont i čišćenje filtara i izmjena dotrajalih dijelova kao i čišćenje i dezinfekcija šahtova bazena – ističu u zagrebačkoj ustanovi. Čišćenje filtracijskog sustava ovisi o brojnosti kupača. Zagrebački bazeni imaju fini filtar, koji se čisti tri do četiri puta tjedno, a ljeti svaki dan, dok kod grubog filtra to čine svakih 10-15 dana, a ljeti jednom tjedno.

Generalno čišćenje filtra

– Minimalno dva puta dnevno naši zaposlenici ispiru filtar puštanjem vode u obrnutom smjeru. Naravno, ne prema bazenu, već prema kanalizaciji. Četiri puta godišnje mijenjamo dotrajale dijelove filtra, a generalno čišćenje na rasporedu je jednom godišnje za vrijeme remonta plivališta – napominju u Upravljanju sportskim objektima. Stvari koje padnu na dno filtar ne može pročistiti, pa dno neki čiste posebnim vodenim usisavačem.

– Kod nas to čine svako jutro djelatnici tehničke službe – govori rukovoditelj odjela održavanja Daruvarskih toplica Duško Plavšić. Prilikom održavanja vode bazena prate se i svaka dva sata kontroliraju osnovni parametri, kao što su klor, pH i temperatura.

– Prosječan pH u vodi bazena je 7,4, dok je prema pravilniku propisano od 6,5 do 9 pH – kažu u zagrebačkoj ustanovi. Andabak iz Bizovca nabraja koja se sve sredstva koriste da bi se voda održavala. To su, među ostalim, i tekući natrijev hipoklorit, 40 postotna sulfatna kiselina za regulaciju pH vode, flokulant – sredstvo za bistrenje vode i dekloran – sredstvo za dekloriranje otpadnih voda iz bazena. Voda u bazenu je sigurna zahvaljujući i jakom tekućem kloru koji može, upozoravaju dermatolozi, isušiti kožu, prouzročiti svrbež i osjećaj zatezanja, ali izazvati i iritacije oka, crvenilo te peckanje u nosu i ustima. Problemi nastaju ne toliko od samog klora, već prilikom miješanja klora s ljudskim izlučevinama i bakterijama.

Preporuka je dermatologa temeljito se istuširati prije ulaska u bazen kako bi s tijela uklonili kozmetičke preparate koji prouzročuju neželjene reakcije prilikom spajanja s klorom, a isprati klor treba i nakon kupanja u bazenu. No kako bi kemikalije, odnosno kompletna kvaliteta vode bila na razini sigurnoj za kupače, sve to redovito kontroliraju zavodi za javno zdravstvo županije u kojima se nalaze, a kontrole bazena i toplica obavlja i sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.