Iako je Hrvatima posljednjih godina sve draža plastika, uoči Božića okitit će i pola milijuna pravih božićnih drvaca na kojima će trgovci i proizvođači obrnuti između 50 i 70 milijuna kuna.
Prema nekim procjenama, oko četvrtine se borova u nas proda na crno. No da se taj biznis u kojemu još uvijek dominira domaća proizvodnja isplati, govori i jučerašnja jagma za 212 zagrebačkih lokacija od po 20 kvadrata, od kojih je za najskuplju na tržnici Britanac licitacija počela s 4000 kuna.
Proizvođači su nezadovoljni. U šest dana, od 19. do 24. prosinca, moraju naplatiti višegodišnji trud i muku, zna li se da obična smreka do 2 metra visine raste 5-6 godina, a kavkaska jela, koju zbog imena Nordman u nas zovu nordijskom, 9-12, kaže Zdravko Gregar iz Atlasa, koji godišnje proizvede 300.000 komada. No kako je hrvatsko tržište svake godine zagušeno s oko 50.000 nekvalitetnih božićnih drvaca iz EU, i Atlas se okreće izvozu. U Italiju, Njemačku, Švicarsku, gdje s kićenjem počnu već za sv. Nikolu, prodali su već više od 60% ovogodišnje proizvodnje.
Nijemci koji troše 25 milijuna drvaca svakog Božića vole prava, Talijani više plastiku, a Hrvati pola-pola, kaže Gregar, ističući kako je nas posljednjih godina hit "nordijska" jela jer njezine iglice ne bodu i ne otpadaju. Ostalim drvcima treba vlaga da bi potrajala u toplim domovima i ne bi se "olinjala" pa puno građana sve više kupuje plastična, kakva se u trgovačkim centrima već naveliko prodaju od 100 do 1500 kuna, mala, velika, gusta, bijela, osnježena, s ugrađenim svjećicama... pa samo u Pevecu, doznajemo, ovoga prosinca prodaja cvjeta dvoznamenkasto bolje nego lani.
>> Jesu li umjetna božićna drvca štetna za zdravlje?
>> Božićnih drvaca više nego kupaca, domaće jele su jeftinije