Nužno je žurno utemeljiti banku sjemena kako bi otpočeo program heteroinseminacije, ali i osnovati banku darovanih jajnih stanica koju za oplodnju treba u godini barem 500 parova, a među kojima je polovina svih pacijenata koji pomoć traže u inozemstvu.
Nužno je odrediti državne zdravstvene ustanove u kojima će se oformiti banka gameta, što, pak, zahtijeva minimalno ulaganje u opremu. Još nemamo ni središnji registar pa će se i ove godine u zdravstvenim ustanovama upitnikom morati prikupljati podaci o trudnoćama i rođenima u postupcima potpomognute oplodnje. Istodobno, apsurd je da za sve navedeno postoje pozitivni zakonski propisi više od godinu dana, u Zakonu o medicinskoj oplodnji!
Još nije rutina
Na te je propuste predsjednik Društva za humanu reprodukciju prof. Velimir Šimunić pismeno podsjetio ministra zdravstva i Nacionalno povjerenstvo za potpomognutu oplodnju.
– Dio koji je počeo funkcionirati kirurško je dobivanje sjemena kod potpuno neplodnih muškaraca na urologiji na Rebru, ali čuvanje plodnosti u onkoloških bolesnika još nije u rutini. Čuvanje gameta prije nego što otpočne terapija zloćudnih bolesti treba oko 1000 mladih ljudi godišnje – kaže prof. Šimunić. Podsjeća ministra da je 15 posto parova izrazito hendikepirano zbog ograničenja oplodnje na tri jajne stanice te da je riječ o najtežim pacijentima s najlošijim rezultatima. Struka, koja je podržala Milinovićev zakon, slaže se s tim, a ministar je prije nekoliko mjeseci javno obećao nadopunu zakonskih odredbi. Još se ništa nije dogodilo, a ministar Zdravko Milinović odbija komentirati: "Rekao sam da do kraja ove godine o potpomognutoj oplodnji neću govoriti".
Prije više improvizacija
Pričekat će rezultate prve godine primjene zakona u broju rođene djece, nakon zabrane zamrzavanja zametaka. Prof. Krunoslav Kuna, jedini ginekolog u Nacionalnom povjerenstvu za potpomognutu oplodnju, razgovorljiviji je.
– Zakon je dopustio da svaka državna ustanova osnuje banku darovanih spolnih stanica, ali Nacionalno povjerenstvo smatra da je, s obzirom na broj stanovnika, dovoljna jedna banka u jednoj zdravstvenoj ustanovi. Ministru smo predložili da to bude u bolnici u Petrovoj – kaže prof. Kuna.
Napomenuo je i da je povjerenstvo Milinoviću proslijedilo želju struke, koja je bila prihvaćena kao konsenzus, da se teškim pacijentima omogući zamrzavanje zametaka.
– Uza sve kritike, napredak je medicinske oplodnje nedvojben. Svaki zakon doradom može biti bolji, ali ukupno ovaj je zakon donio mnogo više pozitivnih nego negativnih stvari. Tako misli većina naših stručnjaka – kaže prof. Šimunić.
– Prije novog zakona KBC Split radio je vrlo malo postupaka, nije se primjenjivala metoda mikroinjekcije spermija ni zamrzavanje zametaka. Isto je bilo i u KBC-u Osijek. Split je tri i pol puta povećao broj postupaka, ali i trudnoća, što vrijedi i za Osijek. Prije zakona, improvizacija je bila prava riječ za medicinsku oplodnju u mnogim ustanovama. Danas je svih 13 centara optimalno opremljeno, svi rade bolje i više, manje su liste čekanja. Nekad se čekalo i do 18, danas je to od tri do četiri mjeseca.
Nema gore kazne za bračni par kad nemogu imati dece.