Srednji gradovi – Županja, Beli Manastir, Pleternica, Požega... propadaju i prazne se dok se čeka da zaživi projekt Slavonija. A u jednako lošoj situaciji su i Petrinja i Slatina. Život odumire u njima, radnih mjesta nema, ljudi su se iselili, a oni koji su ostali svjedoče polupraznim ulicama svojih gradova, poput mještana Županje u kojoj je 2011. na popisu stanovništva bilo 12.000 tisuća stanovnika, a danas ih je prema neslužbenim procjenama samo 7000!
Uz srednje slavonske gradove te male poput Iloka, koji je danas mrtav grad, dramatična je situacija i u Kninu, pa zato novoizabrani gradonačelnik Marko Jelić ističe da će se prije svega fokusirati na zaustavljanje iseljavanja jer se trećina stanovništva iselila iz tog grada. Kad je riječ o općinama, demografski su najugroženije Slavonski Šamac, Kneževi Vinogradi, Darda, Brestovac, Draž, Štitar, Dvor, Gračac...
Najugroženije općine
Presložena Vlada nema više vremena za čekanje i mora se ozbiljnije pozabaviti demografskim problemima i regionalnim razvojem. Srednji gradovi ključni su za ravnomjeran razvoj zemlje i ne samo da ni jednu vlast dosad nije brinulo što od Metkovića do Karlovca nema ni jednog većeg grada nego su sada izumiranju prepušteni i srednji gradovi tamo gdje ih je bilo, po Slavoniji i Baranji.
Listu deset gradova i općina s najlošijom demografskom slikom, koji se uglavnom nalaze u Slavoniji, sastavili smo na osnovi podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2015. uzimajući u obzir broj stanovnika tih gradova i općina, broj iseljenih u inozemstvo, u drugu ili istu županiju te broj doseljenih.
U Županji je, primjerice, broj iseljenih više nego trostruko veći od broja doseljenih, čak i prema podacima Državnog zavoda za statistiku koji pokazuju tek djelić stvarnosti jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. Tako DZS bilježi da se iz tog grada 2015. iselilo 478 ljudi, a doselilo 135.
No stanje je u Županji u stvarnosti je znatno lošije s obzirom na to da je, prema neslužbenim procjenama iz tog grada koji je 2011. imao 12.090 stanovnika, do danas “nestalo” 5000 ljudi. Stoga su podaci DZS-a samo pokazatelj u kojim je gradovima i općinama stanje najlošije. Slična situacija kao u Županji i u drugim je slavonskim malim i srednjim gradovima te općinama. Demografi godinama upozoravaju da je nužno poticati razvoj malih i srednjih gradova, no pomaka za sada nema.
Sve u Zagrebu, Splitu i Rijeci
– U normalnoj urbanoj hijerarhiji srednji gradovi – između 10 i 30 tisuća stanovnika – urbana su središta u kojima ostaju ljudi koji napuštaju svoja sela. Trebali bi biti ključni za ravnomjerni razvoj Hrvatske. No, nažalost, nisu. Zbog rata, loše privatizacije, gospodarskog nazadovanja izgubili su svoju funkciju da okupljaju oko sebe širi prostor i zadržavaju stanovništvo u okruženju.
Srednji gradovi nisu prepoznati kao važan segment urbanog i regionalnog razvoja, a s uvođenjem županija izgubili su i snagu koju su imali nekad kad su u njima bile bolnice, škole, važnije institucije i kad je dobar dio tih gradova bio sjedište općina. Županja je danas periferija periferije, a sve su važnije institucije u Vinkovcima i Vukovaru, kao što je sve važno u Virovitici, a ništa u Slatini – kaže slavonski demograf dr. Dražen Živić.
Slavonija i Baranja, vjerne vladajućem HDZ-u, nemaju vremena za čekanje. Vlast se hitno treba njima pozabaviti ne uzdajući se samo u fondove EU. Prof. Anđelko Akrap, demograf, napominje i da su ranija istraživanja pokazivala da srednji gradovi trebaju biti nositelji demografske obnove jer su uz potrebnu infrastrukturu najprihvatljiviji za život.
– Ljudi su se iselili iz srednjih gradova u inozemstvo jer nema radnih mjesta, ona se otvaraju isključivo u velikim gradovima i sjedištima županija. A da se ukinu županije, došlo bi do još veće centralizacije, pa bismo ostali i bez županijskih centara. Zemlji je nužna decentralizacija, država mora donijeti strategiju za ravnomjeran razvoj zemlje, a tu su srednji gradovi koji trebaju zadržavati stanovništvo u okruženju i biti nositelji razvoja, ključni uz županijske centre – konstatira Akrap.
Da stvarnog razvoja, dodaje, ima u Vukovaru i Vinkovcima, prenio bi se on i na Županju. Kad je riječ o jugu zemlje, iz Knina se, kaže Akrap, stanovništvo odselilo jer nema radnih mjesta, a Skradin bi mogao opstati da se u Šibeniku otvaraju radna mjesta. Upozorava i da se država mora uhvatiti u koštac s problemom rada na određeno jer mladima ne omogućuje sigurnost, ne mogu planirati zasnivanje obitelji ni život u svojim sredinama.
Nema koristi za zemlju ako do razvoja dolazi uglavnom samo u Zagrebu i malo u Splitu i Rijeci, zaključuje Akrap
previše je u ovoj državi parazita na proračunu i jednostavno i oni koji hoće raditi to ne mogu, odmah ih unište sa porezima, prirezima, kaznama i kojekakvim nametima