Javni dug na kraju ožujka dosegnuo je 181,6 milijardi kuna, što je 53,6 posto BDP-a, a prema očekivanjima Hrvatske narodne banke do kraja godine mogao bi porasti do 60 posto BDP-a, odnosno na 199 milijardi kuna. Uračunaju li se u dug i izdana jamstva, on već raste na 70 posto u BDP-a.
Država troši najviše
A kako nam je neki dan u intervjuu rekao analitičar Željko Lovrinčević, tih 70 posto bit će ionako ostvareno već sljedeće godine ako se autoceste daju u koncesiju jer će se tada jamstva HAC-a pretvoriti u javni dug. Prema podacima Eurostata, naš je javni dug na samom vrhu među zemljama u regiji, sličan onome Slovenije i Poljske, dok najveći i dalje ima Mađarska. Podaci Ministarstva financija pokazuju da je dug središnje države, izvanproračunskih fondova i lokalne države krajem ožujka bio 240 milijuna kuna veći nego krajem veljače, a u odnosu na kraj prošle godine taj je dug povećan za 4,2 milijarde kuna ili 2,3 posto. Na rast javnog duga najviše je utjecala središnja država koja je svoj dug povećala za gotovo četiri milijarde kuna, odnosno 2,4 posto. Krajem ožujka dug središnje države bio je 169,8 milijardi kuna, od čega je gotovo trećina inozemni dug. Dug izvanproračunskih fondova krajem ožujka bio je 9,8 milijardi kuna, što je 1,9 posto više u odnosu na kraj prošle godine, dok je 1,4 posto porastao dug lokalne države, na 1,95 milijardi kuna. Potencijalni dug države za izdana državna jamstva na razini je od 39,6 milijardi kuna. Dodaju li se javnom dugu i potencijalni dug za državna jamstva od 11,7 posto te dug HBOR-a od 4,9 posto, ukupni se udjel duga u BDP-u penje na 70,2 posto. Svoj manjak država je financirala trezorskim zapisima, kreditima, među kojima i onim za sanaciju zdravstva te izdavanje obveznica na američkom i domaćem tržištu.
Bez rasta BDP-a
Prema podacima HNB-a na kraju prošle godine imali smo najlošiji udjel ukupnog inozemnog duga u odnosu na ostvaren izvoz robe i usluga među zemljama regije, a po udjelu u BDP-u odmah smo iza Mađarske i Slovenije. U desetogodišnjem razdoblju Hrvatska je imala odmah iz Mađarske najslabiji rast BDP-a, samo 1,5 posto, a trendovi pokazuju da ćemo biti jedina zemlja koja neće imati skor oporavak rasta. I ostali pokazatelji su u padu u odnosu na zemlje u okruženju, među njima i pad robnog izvoza za šest posto, a i nezaposlenost je u stalnom rastu bez obzira na sezonu. Problem je i proračun u kojem država računa samo na punjenje prihodovne strane. No i s tim u vezi analitičari su skeptični jer je plan da se boljom naplatom poreza namakne tri milijarde kuna teško provediv zato što rashodi rastu, a gospodarstvo tone.
>>Loše nam se piše: I dalje smo u recesiji, a nezaposlenost će rasti