HNB odgovorio na današnje Lovrinovićeve prozivke

Nakon što je Lovrinović danas u Saboru prozvao HNB, stigao je i njihov odgovor.

'Hrvatska narodna banka redovito, u sklopu svojih Godišnjih izvješća informira cjelokupnu hrvatsku javnost o financijskim rezultatima HNB-a i aktivnostima u protekloj godinu; u posljednjih šest godina Godišnja izvješća objavljena su 5. srpnja 2017. godine za 2016. godinu, 9. rujna 2016. godine za 2015. godinu, 3. lipnja 2015. godine za 2014. godinu, 16. kolovoza 2014. godine za 2013. godinu, te 8. srpnja 2012. godine za 2011. godinu.

Valutna struktura međunarodnih pričuva u 2017. promijenila se u korist eura. Tako je udio eura krajem 2017. iznosio 83,2%, dok je na kraju 2016. bio 78,0%. U istom razdoblju udio američkog dolara, koji je na kraju 2016. u međunarodnim pričuvama iznosio 19,1%, smanjio se na 14,5%. Na veći udio eura utjecala je promjena valutne strukture neto pričuva te veći udio eurskih ulaganja u repo poslovima.

U skladu s opisanom valutnom strukturom i činjenicom da međunarodne pričuve čine gotovo cjelokupnu imovinu HNB-a, dok je najveći dio obveza nominiran u kunama, HNB je, kao i velik broj središnjih banaka drugih zemalja, značajno izložen valutnom riziku, a tečajne razlike izravno utječu na konačni rezultat Izvještaja o dobiti HNB-a. To je posljedica primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) prema kojima se tečajne razlike računovodstveno prvo priznaju u Izvještaju o dobiti ili gubitku, a tek potom se radi raspodjela dobiti ili gubitak tereti opće pričuve HNB-a.

Kako je u 2017. euro zamjetno ojačao u odnosu na američki dolar, a zabilježeno je i jačanje kune u odnosu na euro, došlo je do umanjenja kunskog iskaza međunarodnih pričuva, a negativne nerealizirane tečajne razlike iznosile su 2.641 mil. kuna. To je odredilo i ukupni rezultat Izvještaja o dobiti HNB-a koji je u 2017. iznosio –2.554 mil. kuna, što je prvi zabilježeni negativan rezultat još od 2003. godine.

Treba naglasiti da nije riječ o operativnom gubitku nego o negativnim nerealiziranim tečajnim razlikama, dok je HNB u 2017. godini ostvario operativnu dobit. U prethodnih petnaest godina od pozitivnih nerealiziranih tečajnih razlika stvorena je većina općih pričuva Hrvatske narodne banke koje su s 31. prosincem 2016. godine iznosile 13,8 mlrd. kuna te služe i kao zaštitni sloj za pokrivanje negativnih nerealiziranih tečajnih razlika.

Nerealizirane pozitivne tečajne razlike pokrivaju nerealizirane negativne tečajne razlike, koje će se uvijek pojavljivati u godinama u kojima dolazi do snažnijih promjena tečaja eura i američkog dolara, kao prošle godine kad je tečaj dolara deprecirao za 12,54% u odnosu na kunu.

Iz toga se jasno vidi koliko je kriva bila ideja isplate općih pričuva temeljem nerealiziranih tečajnih razlika u državni proračun, što je saborski zastupnik g. Lovrinović predlagao još nedavno. Dodatno, valja naglasiti kako je HNB do sada gotovo svu svoju realiziranu dobit (preko 7 mlrd. kuna) prenio u državni proračun.

Nerealizirane negativne tečajne razlike u 2017. bile bi ostvarene i da su međunarodne pričuve HNB-a bile uložene u bilo koju drugu svjetsku rezervnu valutu jer je u protekloj godini kuna ojačala u odnosu na sve svjetske rezervne valute, što je zapravo bilo posljedica zamjetnog jačanja eura u odnosu na te iste valute.

U usporedbi s drugim zemljama EU-a, dostupna godišnja izvješća pokazuju kako su zbog jačanja eura u 2017. gotovo sve središnje banke zabilježile negativne tečajne razlike. Pritom su njihove negativne tečajne razlike relativno bile višestruko veće u odnosu na one koje je zabilježio HNB.

Negativne tečajne razlike HNB-a, izražene u eurima, u 2017. iznosile su –0,4 mlrd. EUR, odnosno –2,3% ukupnih međunarodnih pričuva, dok su primjerice u slučaju Europske središnje banke tečajne razlike bile –6,3 mlrd. EUR (–10,1% pričuva), središnje banke Njemačke –6,5 mlrd. EUR (–3,9% pričuva), Španjolske –5,5 mlrd. EUR (–9,5% pričuva), Austrije –1 mlrd. EUR (–5,6% pričuva), a u slučaju Finske –0,7 mlrd. EUR (–8,1% pričuva).