Dok građani sve manje vjeruju političkim strankama, stranačko članstvo i dalje buja. U samo deset najvećih političkih stranaka učlanjeno je nevjerojatnih 389 tisuća građana, a kad tome dodamo i pedesetak tisuća članova HSS-a (stranke koja nam nije odgovorila koliko članova ima jer je u procesu revizije i ažuriranja članstva) ispada da je svaki osmi punoljetni građanin član neke političke stranke!
S partijom kroz život
S obzirom na to da prema ozbiljnim istraživanjima samo pet do osam posto građana ima povjerenja u naše stranke, tako mnogo “partijskih knjižica” svakako je paradoks. Ima tu i malo ironije, ali i puno licemjernih cinika.
– Nepovjerenje koje opća populacija osjeća prema političkim strankama ipak treba odvojiti od brojnog članstva naših partija. Djelomično je to ostavština ranog HDZ-a koji je bio pokret u koji su se učlanjivale cijele obitelji uključujući i djecu, pa tako HDZ i danas ima više od 200 tisuća članova, ali tako masovno učlanjenje u stranke svakako je i posljedica dvostrukog morala. Isti ljudi koji govore da im se stranke doslovno gade, sutra se u njih učlanjuju. Posebice je to izraženo kod HDZ-a i HSS-a koji imaju brojno članstvo u manjim sredinama gdje građani procjenjuju da će bolje živjeti sa stranačkom iskaznicom – objašnjava profesor Nenad Zakošek koji se već dvadeset godina bavi istraživanjem političkih stranaka.
Naravno da HDZ i HSS nisu jedine stranke zanimljive kalkulantima i isprepletene klijentelističkim nitima. Primjerice, kako objasniti da SDP – uz HDZ jedina prava nacionalna stranka prisutna u svakom kutku države – ima manje članova od HNS-a, svog mlađeg partnera u Vladi koji po svim istraživanja uživa četiri do šest puta manju potporu birača?
– Moram priznati da mi je čudno da HNS (45.005 članova, nap. a.) ima čak 5000 članova više od SDP-a. Ali znamo li da je HNS zapravo velikim dijelom regionalna stranka sjeverozapadnog dijela zemlje onda se ta razlika mora tumačiti i “instrumentalnim obrazcem” ponašanja. Ljudi se velikim dijelom u HNS učlanjuju i zbog toga što su uvjereni da će tako lakše do posla, barem u lokalnoj upravi i komunalnim poduzećima, da će djecu lakše upisivati u vrtiće i škole i slično. Naravno, to nikako ne znači da u SDP-u nema karijerista koji su se u stranku učlanili samo iz interesa, ali je vjerojatnije da toga ipak ima manje nego u HSS-u, HNS-u i drugim manjim, naglašeno regionalnim strankama – objašnjava dekan Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek.
Više članova nego glasova
Dodaje da je Hrvatska apsolutni “prvak” u istočnoj Europi kad je riječ o postotku stanovnika učlanjenih u političke stranke, a postotak “stranačkih ljudi” u općoj populaciji u Hrvatskoj je veći nego što je i u najstarijim europskim demokracijama. No, da je članstvo u mnogim strankama ili prenapuhano ili dvolično sugerira i ovaj primjer: HDZ u Zagrebu ima više članova (17.000) nego što je njegova gradonačelnička kandidatkinja dobila glasova na lokalnim izborima (16.316).
>> Analiza: HNS je 'nužno zlo', a klijentelizam je prenio na državu i društvo