Hoće li afera Hotmail uzdrmati svijet najmoćnije žene u Hrvatskoj koji je bio satkan od uspjeha

Sve glasnije traži se njezina ostavka, oporba joj prijeti i zatvorskom ćelijom. Premda se, baš kao i premijer, trudi ostaviti dojam da se nije ništa značajno dogodilo što bi uzdrmalo njezin svijet satkan od uspjeha, do jučer najmoćnija žena u državi danas sve teže podnosi brojne udare.

Njezine rabote žestoko su potresle Vladu Andreja Plenkovića. Njegova potpredsjednica, ministrica gospodarstva Martina Dalić, našla se u vrtlogu afere Hotmail, nazvane prema prepisci koju je elektroničkom poštom vodila, pokazalo se, s mrežom suradnika koji su svoje “besplatne” savjetničke usluge u Agrokoru kasnije naplatili milijunskim iznosima. Postoji li njezina osobna, politička, možda i kaznena odgovornost, je li potpredsjednica bila mozak operacije ili kolateralna žrtva, tek će se vidjeti u vremenu koje dolazi, a koje joj nije naklonjeno.

– Nikad se nisam bavila politikom onako kako se njome bavi dio ljudi kod nas, a to je, prema mojoj definiciji, možda i pogrešnoj, tako da se svidiš drugima – izjava je Martine Dalić koja je možda najtočnija od svih koje je dala, pa je mediji još otprije časte epitetima omražene, s argumentima za tu tezu ili bez njih. Ta 51-godišnja Velikogoričanka, djevojačkog prezimena Štimac, vuče korijene iz Vrlike, po majčinoj strani, a obitelj njezina oca je iz Letovanića. Završila je matematičku gimnaziju i cijelo školovanje usmjerila na to da postane inženjerka, pa je i položila prijemni ispit na Elektrotehničkom fakultetu, no onda se predomislila i otišla na ekonomiju. U intervjuu za Večernji list koji je dala u siječnju prošle godine, ispričala je da je nakon završetka studija 1991. počela raditi kao asistentica na Ekonomskom fakultetu kod profesora Pere Sikavice.

– Moj prvi radni dan na fakultetu bio je dan prve uzbune u Zagrebu – istaknula je. Na Ekonomskom je fakultetu Martina Dalić magistrirala. Zapravo, već se tada pokazalo da je svaki korak Martine Dalić bio korak prema vrhu društvene i poslovne ljestivce te da je zbog toga spremna na odricanja, mahom od privatnog života. Uspjela je magistrirati tijekom rodiljskog dopusta. – Ne bih se dobro osjećala da mi je vrijeme prošlo samo u mijenjanju pelena – kazala je kasnije. Njezin poslovni put ranih 90-ih nepogrešivo je vodio u Vladu, na poziciju načelnice u Ministarstvu financija, a 1997. godine, dolaskom Borislava Škegre na čelo Ministarstva, odabrana je za njegovu pomoćnicu za makroekonomske analize i prognoze, a zbog trogodišnjeg angažmana i danas je prati glas Škegrina čovjeka.

Novi iskorak u visoku politiku dogodio se 2004. nakon povratka HDZ-a na vlast, kada je imenovana na mjesto državne tajnice Ministarstva financija u prvoj Sanaderovoj Vladi. Tada je i formalno morala postati članica HDZ-a. No, ono što je trajno obilježilo rad Martine Dalić i čemu će kasnije pridavati golemo značenje jest činjenica da je od 2005. do 2012. bila u timu za pregovore za pristupanje RH u EU. Možda je upravo ta faza u karijeri zaslužna za njezin gotovo sveti profesionalni cilj: u jednom od istupa, naime, rekla je kako joj je veliki uzor, uz Franju Tuđmana, Margaret Thatcher, zbog sposobnosti da “jednu polubolesnu ekonomiju zahvaćenu apatijom transformira u jedno od najsnažnijih gospodarstava na svijetu”.

Istodobno, početkom 2011. godine, nakon što je Jadranka Kosor rekonstruirala Vladu i smijenila Ivana Šukera, imenovana je na mjesto ministrice financija. No, stranku je napustila naprasno u rujnu 2014., deset godina nakon što je preuzela stranačku knjižicu, a motive svoga odlaska pojasnila je u otvorenom pismu. “Napuštam HDZ jer ne vjerujem da moja bivša stranka može spasiti Hrvatsku iz krize u kojoj se država nalazi od 2009. godine. HDZ nema snage ni odlučnosti iskoračiti izvan ustaljenih političkih obrazaca koji se svode na puko ponavljanje da je Vlada nesposobna, dnevnopolitičko kritizerstvo i bavljenje prošlošću”. Bila je to pljuska u lice stranačkom šefu Tomislavu Karamarku, pa su je stranački kolege ispratili s neskrivenim veseljem, a njihov stav javnosti je tad prenio Željko Reiner navodeći da je ona imala različit pristup gospodarstvu od HDZ-a.

– Zagovarala je neoliberalni pristup, a stranka socijalno-tržišno gospodarstvo – kazao je tada Reiner. No, dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i pobjedom HDZ-a na izborima otvorile su se i mogućnosti njezina povratka na visoke dužnosti. Energičnoj Dalić koja se suprotstavila Karamarku rezervirana je funkcija potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva i poduzetništva, a stranci se “revanširala” ponovnim učlanjenjem u HDZ. Tijekom mandata, opetovano je na meti parlamentarne oporbe koja traži njezin opoziv, no dosad je iz saborskih bitaka izlazila neozlijeđena.

– Smatram da sam već više puta konkretno pokazala da mi je javni interes ispred privatnog jer sam u nekoliko navrata u javni sektor dolazila s mjesta koja su značila puno veća primanja, uključujući sadašnji položaj, zbog kojeg sam napustila mjesto u MMF-u, koje mi je u neto iznosu donosilo točno pet i pol puta veću plaću od sadašnje – riječi su kojima je Martina Dalić ušutkala svoje kritičare u ožujku prošle godine.

Martina Dalić spada među dobrostojeće članove Vlade: bogatiji od nje samo je ministar uprave Lovro Kuščević. Od nekretnina, u imovinskoj kartici prijavila je stan u Zagreb, veličine 140 četvornih metara, vrijedan 2,3 milijuna kuna, koji ima u 50-postotnom vlasništvu, kao i pripadajuću garažu od osam kvadrata vrijednu 91.000 kuna. Prijavila je i dva građevinska zemljišta u Petrčanima: prvo je veličine 408 četvornih metara, vrijedno 620.160 kuna, a drugo 115 četvornih metara, vrijedno 174.800 kuna te kuću od 240 četvornih metara, vrijednu 3,5 milijuna kuna, u vlasništvu supruga. Ministrica gospodarstva zajedno sa suprugom uštedjela je 61.000 eura, a sama je uspjela uštedjeti 320.000 kuna. Zahvaljujući podacima iz imovinske kartice, javnost je doznala da posjeduje Nissan Juke iz 2012., vrijedan 100.000 kuna na ime supruga, kao i slike vrijedne 30.000 kuna. Bračni par zadužio se sa dva kredita: jedan od 200.000 eura s mjesečnom ratom od 1500 eura, i drugi od 46.000 eura uz mjesečnu ratu od 244 eura, što joj uz mjesečnu plaću od 17.000 kuna koju prima kao potpredsjednica Vlade ne bi trebalo biti problem. Ministrica je prijavila i prihod od 60.000 kuna godišnje od nastavne djelatnosti i 40.000 kuna od drugog dohotka.

Kao što je poznato, suprug Niko zaposlen je u Ini, a mjesečno prima neto plaću od 41.500 kuna. Članom uprave Ine imenovan je upravo u vrijeme dok je njegova supruga obnašala dužnost ministrice financija u Vladi Jadranke Kosor, u veljači 2011. godine. Prethodno, taj je geolog bio zaposlen na nižim pozicijama u Naftaplinu, a od lipnja 2009. bio je član uprave u Edini, zajedničkoj kompaniji Ine i talijanskog Edisona, usmjerene na aktivnosti na plinskom polju Izabela u sjevernom Jadranu. No, suprug ministrice Dalić u samo 10 mjeseci njezina mandata povisio je štedni račun za čak 162.150 dolara, čime se bavilo i Povjerenstvo za sukob interesa. “Ne radim u energetici i ne sudjelujem ni u jednom od tih procesa”, branila se tada, a halabuka se ubrzo stišala.

Na bolovanju je, prema vlastitu priznanju, provela samo pet dana u cijelom dosadašnjem radnom vijeku. Bilo je to prošle jeseni, kada se pročulo da boluje od poremećaja rada štitnjače – dijagnoze “rezervirane” za radoholičare koje u nekom trenutku “pojede” svakodnevni stres – a koja ju je u listopadu prošle godine odvela pod nož. O toj temi nije detaljno govorila, pojasnila je samo kako su dani bolovanja za nju izgledali vrlo kaotično, “zbog događaja na političkoj sceni koji su se preklopili s mojim oporavkom pa to baš i nije bilo klasično bolovanje”.

Naime, samo pet tjedana prije toga, Martina Dalić pokrenula je lavinu reakcija kada se na aktualnom prijepodnevu u Saboru žestoko sukobila s Mostovim zastupnikom Mirom Buljem. “Sram vas bilo, nemojte mi to davati”, povikala je i teatralno zalepršala rukom, odbacujući dokumentaciju o termoelektrani Peruća, za čiju se gradnju Martina Dalić zalagala, a u kojoj je investitor suprug njezine kolegice, ministrice vanjskih poslova. Tih dana javnost je doznala dvije nove informacije o potpredsjednici Vlade: da ispod jezera Peruća leži njezina djedovina te da uzrok njezina nekontrolirana ispada – zbog kojeg su neki portali zlurado objavili da je “pukla k’o kokica” – ima svoje korijene u zdravstvenom kartonu, dakle, neliječenoj štitnjači.

A kako izgleda njezin radni dan, prepun aktivnosti, opisala je prije nekoliko mjeseci u razgovoru za Gloriju. – Počinje između osam i devet sati i traje do kasno navečer jer još često odgovaram na propuštene e-mailove, SMS-ove... Koristim i Viber i WhatsApp pa mi je neugodno ostaviti nekoga da čeka. Trudim se svakome odgovoriti iako to nekad bude i u pola jedan poslije ponoći – kazala je, priznajući da posao nosi kući.

– Nisam osoba koja stvari radi polovično. U poslu sam strastvena. To je za moju okolinu možda teško jer očekujem da se svi maksimalno trude. Ne pravim razliku između radnog i neradnog vremena pa se vjerojatno može reći da posao nosim kući. Radim i vikendima, kada nadoknađujem sve što zbog zgusnutog rasporeda tijekom radnog tjedna ne stignem. Prije svega sam ekonomistica i važno mi je znati što se događa u svijetu, volim pročitati stručne znanstvene članke i doznati kako se drugi nose s izazovima – ispričala je tada, otkrivajući i dotad pomno skrivane detalje iz obiteljske ložnice, poput formule sretnog braka koji u njezinu slučaju traje punih 25 godina.

– Nema tu nikakve tajne. Ni u jednoj sekundi ni suprug ni ja nismo pomislili da naš dogovor ne bi potrajao. Inače se jako dobro slažemo i razumijemo – podijelila je s javnošću, otkrivajući da njezina obitelj dobro podnosi njezin počesto suludi ritam.
– Moj suprug i sinovi su se naviknuli, ne očekuju da ću doći kući u četiri popodne jer to nikada nisam činila. Naš je život takav. Kada su sinovi bili manji, veliku pomoć pružao mi je muž. Sada su oni već odrasli ljudi pa je sve puno fleksibilnije. No oduvijek smo slobodne trenutke provodili zajedno, a ja sam inzistirala da djeca imaju normalnu organizaciju života. Tako je i danas. Uvijek se mora kuhati, ne jede se instant-hrana, ide se na tržnicu i spravljaju se jela od svježih namirnica s placa. Zajednički ručak subotom i nedjeljom je obvezan. Dogovor s mužem i podrška moje mame bili su ključni, pogotovo kada su sinovi bili manji, ali moja majka još daje velik doprinos – kazala je.

Otkrila je i to da se stresa rješava trčanjem, najčešće navečer. – Krenem od kuće prema Mirogoju ili prema Maksimiru. Volim trčati sama, ne nosim čak ni slušalice. Točno se sjećam dana kada sam počela trčati. Bila je jesen 2007. Još sam bila u Ministarstvu financija i došla sam kući nakon strašno dugačkog i neproduktivnog sastanka, sva ukočena od cjelodnevnog sjedenja. Imala sam silnu potrebu za kretanjem. Istrčala sam van, a taj prvi dan nisam izdržala ni 300 metara. No, sada već godinama trčim rutu do sedam kilometara, a u posljednje vrijeme smanjila sam je na pet do šest. Pomalo mi idu i godine... – priznala je.

Martina Dalić čita ljeti, uglavnom kriminalističke romane. Obožava znanstvenu fantastiku, a seriju “Zvjezdane staze” i film “2001.: Odiseja u svemiru” smatra najboljima. Generacija je novog vala pa voli slušati Azru, a uživa i u klasičnoj glazbi. No, kako je priznala, ne ide na velike koncerte i ne voli gužve jer se tada osjeća jako osamljeno. Također, novinarima je ispričala kako iz iskustva zna koliko je u inozemstvu teško biti stranac te da nikada nije željela trajno otići iz Hrvatske. Obožava putovanja, no kako na poslovnim putovanjima često nema vremena za turističko razgledanje, postoje mnoga mjesta koja bi voljela vidjeti, poput ostataka drevnih civilizacija u Južnoj Americi i pustinjski pejzaž u Arizoni... Sva je prilika, dometnuo bi ovdje cinik, da će u dogledno vrijeme imati puno vremena upravo za tu vrstu razonode, odmah nakon izlaska iz Banskih dvora koje će, u najmanje bolnom trenutku za premijera, morati trajno napustiti.

Hoće li je ovaj vrtlog povući na dno ili će upisati još jednu pobjedu na domaćem terenu? Borbena i srčana, dosad je pokazala da je ne treba podcjenjivati, a kamoli otpisati, barem ne prije nego što sama kaže da je dosta. No, jedno je posve sigurno: Martina Dalić nikada neće postati hrvatska Margaret Thatcher. Ta neuslišana želja, čini se, ipak će ostati veća i od nje same.