Hoće li Berlin upumpati 190 mlrd. eura u fond spasa?

Srijeda 12. rujna 2012. bit će sudbonosni dan za Europu. Današnji dan obilježit će čak pet događaja: njemački Ustavni sud odlučit će je li europski fond spasa u skladu s njemačkim ustavom, udarit će se temelji europske bankarske unije, održat će se parlamentarni izbori u Nizozemskoj, u Bundestagu se očekuje žestoka debata o njemačkom proračunu za 2013., a u Ateni će čelnici triju vladajućih stranaka morati dati konačnu verziju paketa kojim moraju uštedjeti 12 milijardi eura.

Sve oči uprte u Karlsruhe

Prvi i zasigurno najbitniji događaj u današnjemu danu D za Europu dogodit će se u 10 sati ujutro u gradiću Karlsruheu, gdje će osam njemačkih ustavnih sudaca odlučiti je li Europski stabilizacijski mehanizam, kraće nazvan fond spasa EU, u skladu s njemačkim ustavom. Naime, 700 milijardi eura težak fond spasa razbjesnio je Nijemce jer će oni morati jamčiti sa 190 milijardi eura.

Zbog toga je Peter Gauweiler, političar CSU-a i jedan od najvećih protivnika spašavanja eura, zatražio od Ustavnog suda da odbaci ESM jer navodno krši njemački ustav. Iza Gauweilera je stalo 37.000 građana, koji su peticijom zatražili rušenje ESM-a. Ako Ustavni sud potvrdi navode nezadovoljnih Nijemaca, to će automatski značiti kraj za Grčku, ali i druge zemlje koje više ne mogu živjeti bez pomoći iz blagajne ESM-a. U tom slučaju neće pomoći ni čelnik Europske središnje banke Mario Draghi ni njegova odluka da neograničeno kupuje obveznice ugroženih zemalja. Naime, Draghi je kazao da će ECB obveznice kupovati samo ako pogođene zemlje budu pod zaštitom fonda spasa ESM-a.

Bolji nadzor banaka

Ako pak njemački Ustavni sud potvrdi da je ESM u skladu s ustavom, bit će otvoren put za spašavanje zemalja eurozone uz pomoć fonda spasa ESM i Europske središnje banke. Drugi sudbonosni događaj za Europu danas će biti predstavljanje bankarske europske unije, koju će predstaviti Europska komisija.

Pet godina nakon početka globalne financijske krize, a usred europske dužničke krize, EU planira stvoriti bankarsku uniju. Ona uključuje nadzor iz jednog središta, najvjerojatnije ECB-a u Frankfurtu, nad svih 6000 banaka i investicijskih fondova u eurozoni kako bi se osigurali depoziti građana i tvrtki. Bruxellesov nadzor banaka, planirano je, počinje već u siječnju 2013., a bankarska bi unija trebala spriječiti novu financijsku krizu.