Čak 40 posto „ekstra-poreza“ odrezala je sinoć kasno talijanska Vlada na marže koje su donijele golemu zaradu talijanskim bankama, profiterima od rasta kamatnih stopa, a novac će usmjeriti za pomoć – njihovim dužnicima. Administracija Giorgie Meloni novac od poreza koji se procjenjuje na više od dvije milijarde eura kani, prema najavama, utrošiti za smanjenja poreza i potporu za hipoteke za prve vlasnike. Robinhoodovski potez talijanskih vlasti je jednokratan i odnosi se na 2023.
– Samo treba pogledati dobit banaka u prvom polugodištu 2023., rezultat povećanja kamata Europske središnje banke, da bismo shvatili da ne govorimo o nekoliko milijuna, već o milijardama – komentirao je potpredsjednik Vlade i ministar infrastrukture Matteo Salvini ovu odluku.
Tržišta su odmah odreagirala strmoglavljenjem dionica pa su talijanske banke bile predvodnice pada indeksa Stoxx Europe 600: dionica UniCredit SpA pala je čak 6,7 posto, Intesa Sanpaolo SpA oko 8,6 posto. Talijanska referentna vrijednost FTSE MIB bila je niža 2,1 posto u 9.23 ujutro. Vlasnice PBZ-a i Zabe nedavno su izvijestile o najvišim polugodišnjim zaradama u svojoj povijesti i poboljšale prognoze zarade do kraja godine. Sad ćemo vidjeti hoće li ih ponovo korigirati, ovaj put nadolje, kako bi računovodstvenom imaginacijom smanjile osnovice za iznenadni porez.
VEZANI ČLANCI:
Prema izračunima analitičara Citigroupa, ovaj bi porez trebao smanjiti zarade banaka za 19 posto i utjecati na kapital i na trošak vlasničkog kapitala dionica banaka, no ne smije premašiti 25 posto dioničkog kapitala banke. Naplatit će se na razliku između neto prihoda od kamata u 2022. i 2021., koja je veća od tri posto ili razliku u neto prihodu od kamata između 2023. i 2021., koja prelazi šest posto – Vlada će odabrati veći iznos.
Kani li uvesti nešto slično pitali smo i hrvatsku Vladu i Ministarstvo financija od kojih čekamo odgovor, kao i komentar hrvatskih banaka i regulatora. Ne uvede li hrvatska Vlada nešto slično, dividende koje su talijanske banke ostvarile na hrvatskom tržištu upotrijebit će se za pomoć talijanskim dužnicima – domaći će to platiti većim kamatama, a štediše manjim. Hrvatske banke u ovom trenutku imaju najveći rast marži u Europi – Hrvatska povećava kamatni diferencijal, a ne smanjuje razliku pasivnih i aktivnih kamata, penalizirajući i štediše i dužnike.
Privredna banka Zagreb napravila je nažalost delisting (istisnula male dioničare i povukla se s burze) pa tako mali dioničari, među kojima su bili i mirovinski fondovi, nisu u mogućnosti sudjelovati u izdašnim isplatama dividendi.
Na potezu je Vlada – hoće li i kod banaka, kako i kod telekoma, šutke promatrati inflacijski udar, a kažnjavati prodavačice bureka i suvenira? Talijanska je desna Vlada u ovim okolnostima napravila pravu stvar. S kojom bi i pjevači Internacionale bili zadovoljni.
Delisting banke je vrhunac gramzivosti, svaka lipa, svaki cent mora u Italiju, domaćima ni mrvice! Ni dividende ni kamate na štednju. Zauzvrat nam lupaju naknade na friški zrak