Vladavina prava

Hoće li EU provjeravati Hrvatsku kao Bugarsku i Rumunjsku?

Foto: pixsell
Hoće li EU provjeravati Hrvatsku kao Bugarsku i Rumunjsku?
01.03.2013.
u 00:01
Neki članovi Europskog parlamenta predlažu da se u Hrvatskoj i nakon njenog pristupanja u EU nastavi provjeravati napredak u području pravosuđa, izbjegavanja sukoba interesa, korupcije i organiziranog kriminala
Pogledaj originalni članak

Kako bi država zavrijedila naziv demokratske države u kojoj vlada pravo, neki osnovni elementi moraju se poštovati. To su, između ostalog: neovisna sudska, izvršna i zakonodavna vlast; institucije javne administracije koje počivaju na zakonu i poštuju zakon; poštovanje načela pravne sigurnosti koje podrazumijeva usklađenost svih pravnih propisa koji su na snazi te njihovu jasnoću da bi pojedinac točno znao što se od njega očekuje i koje su posljedice ako prekrši odredbe pravnog propisa; načelo proporcionalnosti koje nalaže da pravni propisi svojim sadržajem ne propisuju više od onog što je potrebno za ostvarivanje ciljeva zbog kojih su doneseni; načelo zabrane retroaktivnog (unatražnog) djelovanja pravnih propisa koji ne smiju djelovati na situaciju koja je postojala prije no što je pravni propis stupio na snagu te garancija temeljnih ljudskih prava i slobode i ravnopravnosti pred zakonom.

Navedeni elementi podrazumijevaju se i na razini Europske unije te se njihovo poštovanje, kao i drugi elementi navedeni u poglavlju pregovora o pristupanju države kandidatkinje EU (poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava), prate u izvješćima o napretku koje podnosi Europska komisija do pristupanja države kandidatkinje EU.

Za razliku od ostalih novih članica EU, Bugarska i Rumunjska, sukladno izvješćima EK, 1. siječnja 2007,. kada su pristupile EU, još uvijek su bile nepripremljene te morale ostvariti napredak u području reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Došlo se do spoznaje kako su Bugarska i Rumunjska u kategoriji „polučvrstog“ demokratskog društva, u odnosu na ostale nove članice EU koje pripadaju u kategoriju „čvrstog“ demokratskog društva. Kako bi EU povećala svoju moć poticanja reformi i praćenja situacije u Bugarskoj i Rumunjskoj u periodu nakon pristupanja EU, EK je inicirala postpristupne uvjete članstva u obliku sigurnosne mjere naziva Mehanizam suradnje i provjere (Cooperation and Verification Mechanism, CVM), pomoću kojeg je postavila niz mjerila koja Bugarska i Rumunjska moraju ispuniti u navedenim područjima te o kojima EK izvještava dva puta godišnje. U Ugovorima o pristupanju EU Bugarske i Rumunjske stoji kako je mehanizam na snazi tri godine od pristupanja države EU ili do ispunjenja zahtjeva koji se odnose na navedena područja, a može potrajati i duže, odnosno koliko god je potrebno da bi se postigao zacrtani cilj.

Zadnja izvješća EK vezana uz Bugarsku i Rumunjsku govore o njihovom napretku, ali i o potrebi za daljnjim koracima kako bi se navedena mjerila ispunila. Međutim, usprkos svim naporima koje ulaže, Rumunjska se još uvijek smatra najkorumpiranijom članicom EU koja je ostvarila osrednji napredak u borbi protiv ucjena i organiziranog kriminala od svojeg pristupanja EU. Donekle joj u prilog ide činjenica da je 11 njenih dužnosnika osuđeno na zatvor od 2010. godine, uključujući bivšeg premijera Adriana Nastasea te neke druge bivše ministre, kao i da se broj rumunjskih dužnosnika osuđenih za ucjenu povećao zadnjih par mjeseci.

Neki članovi Europskog parlamenta, između ostalog i oni iz Rumunjske, predlažu da se spomenuti mehanizam suradnje i provjere primjenjuje i na Hrvatsku nakon njenog pristupanja EU. Pomoću njega bi se pratio napredak plana reforme pravosuđa, izbjegavanje sukoba interesa, korupcije i organiziranog kriminala.

Hrvatska je tijekom pregovora o pristupanju EU rijetko tražila primjenu navedenog mehanizma nakon svog pristupanja. Države članice, poput Njemačke, strahuju kako bi Hrvatska mogla biti primjer neuspjeha u navedenim područjima poput Rumunjske i Bugarske te se s nestrpljenjem očekuje zadnje izvješće EK o Hrvatskoj prije datuma kada bi Hrvatska službeno trebala pristupiti EU. Hoće li EK inicirati mehanizam u slučaju Hrvatske?

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

OM
omer
07:32 01.03.2013.

Ne da će samo provjeravati pravosuđe, nego bi ga trebali iz temelja izmjeniti i postaviti nove , neopterečene i nepokvarene suce, pa čak po mogučnosti iz EU, i oni bi manje koštali i radili bi posao , a ne ucjenjivali i odugovlačili i do 20.godina.,Pa i sad već mnogi građani traže pravdu u Strasburu, jer ovim korumpiranim više nitko ne vjeruje.

MR
mrzimnerad
09:20 01.03.2013.

U pravu su 100%, vide i znaju da je pravo u Hr.nalik baruštini na +50*C i zato inzistiraju na tome. To je dobro za nas male ljude, inače bi nas još jednom u nizu ''nasanjkali''.Imati će oni to pod lupom, kao i suce za koje su dočuli kako su radili u matičnoj državi.

Avatar airbizz
airbizz
09:40 01.03.2013.

potrebna je kontrola izvana.možda se riješavaju neki slučajevi korupcije,ali sklop u glavi ljudi još nije na zadovoljavajućem nivou.