- Ako u šumi ima tigrova, to je znak da su šuma i druge životinje u njoj zdrave. Tigrovi su lice biološke raznolikosti – kaže Keshav Varma, ravnatelj programa Svjetske banke za spašavanje tigrova.
- Ali, ako se ne obrušimo na ilegalnu trgovinu i lovokradice u divljini, šanse tigrova za opstanak su veoma male.
Tigrovi su nekad živjeli širom Azije, od Tihog oceana do Kaspijskog jezera, ali u posljednjih sto godina površina njihovih staništa smanjila se 90 posto, i još se ne prestaje smanjivati. Tigrove ugrožavaju krčenje šuma, lov i ilegalna trgovina dijelovima tijela, koji su u Aziji vrlo traženi kao sastojci za lijekove kineske tradicionalne medicine. U divljini je preostalo manje od tri tisuće tigrova.
Prema procjenama, u SAD-u danas ima više tigrova nego u divljini, oko 5000 životinja (samo u Teksasu oko 3000), a strahuje se da se uzgajaju samo zbog ilegalne trgovine dijelovima tijela. Naime, tigrove ne drže samo zoološki vrtovi ili privatni rezervati za divljač, već ih, često zato što nema zakonske regulative, neki ljudi drže kao – kućne ljubimce, čak i u apsurdnim uvjetima. Jednog 32-godišnjaka iz newyorškog Harlema policija je 2003. uhitila jer je tigra (i aligatora) kao kućne ljubimce držao u – stanu u stambenoj zgradi. Držanje tigrova kao ljubimaca zakonom zabranjuje samo 26 od 50 američkih saveznih država.
- Vlasti bi morale pozornije pratiti tigrove u zatočeništvu i pobrinuti se da oni ne služe za ilegalnu trgovinu – kaže Crawford Allan, ravnatelj organizacije Traffic North America koja nadzire promet divljim životinjama.
- U američkim zakonima ima rupa zbog kojih je moguće izrabljivati tigrove. Mi ne znamo što se s njima događa.
a dobrog ogrtaca