Hoće li HSS dići ruke kada će Plenković preslagati Vladu?

– Hrvatska je stabilna. Vlada će biti donekle rekonfigurirana, parlamentarna većina bit će osigurana – poručio je jučer samouvjereno premijer Andrej Plenković iz Bruxellesa, no nije htio otkriti na koga računa “dok oporba ne naslika 76 glasova protiv bilo kojeg člana Vlade”.

Glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković istodobno poručuje kako je moguće da bi se formiranje nove većine moglo ostaviti za period nakon lokalnih izbora.

Ne računaju na HNS

– HDZ-u je u ovom času cilj stabilizirati Sabor, nakon čega slijedi kampanja za lokalne izbore, a o novim ministrima može se razgovarati i nakon toga – rekao je Jandroković u intervjuu za Novu TV.

HDZ-u je, naime, sada ključno spriječiti da oporba sruši njegova ministra financija Zdravka Marića, jer bi to značilo ne samo da u ovom trenutku nema većinu, nego i da su priče o preslaganju potpuno iluzorne. Opstane li Marić, nadaju se smjeni Bože Petrova s funkcije predsjednika Sabora i imenovanju Jandrokovića na njegovo mjesto. Kako se predsjednik Sabora ne bira apsolutnom, već relativnom većinom, HDZ-u bi, sa sigurne 73 ruke kojima raspolaže, za Jandrokovićevo imenovanje bilo dovoljno da neke oporbene zastupnike nagovori da jednostavno ne dođu na sjednicu. Naravno, pod uvjetom da osiguraju kvorum, što im ne bi trebalo biti problem.

Malo komu je, naime, ovoga trena stalo do prijevremenih izbora, a pogotovo ne strankama poput HNS-a i HSS-a, kojima je darežljivost Zorana Milanovića osigurala broj mandata koji teško mogu ponoviti. U prilog suradnji s HDZ-om ide i koalicijski potencijal te stranke koji je pod Plenkovićevim vodstvom znatno veći od onoga koji je imala u vrijeme kada je parlamentarnu većinu pokušavao presložiti Tomislav Karamarko. Problemi s kojima se Hrvatska susreće, od restrukturiranja Agrokora do krize na granici sa Slovenijom koja prijeti turističkoj sezoni mogla bi im biti argument za podršku novoj HDZ-ovoj većini i Vladi, makar onoj manjinskoj.

No HNS-u je sada rilično teško pružiti bilo kakvu potporu HDZ-u, s obzirom na to da su mnogi njegovi zastupnici ujedno i kandidati na lokalnim izborima. Realnijim partnerom za preslaganje mogao bi se pokazati HSS, koji je ovih dana odlučio da će na izbore u Splitu, umjesto s HSU-om i HSLS-om, kako je bilo planirano, izići s HDZ-om. Odluka je znakovita, iako predsjednik stranke Krešo Beljak i dalje inzistira na tome da kombinacije s HDZ-om na nacionalnoj razini ne dolaze u obzir.

U cijeloj priči pomalo su zaboravljeni ostali proceduralni alati koje u rukama ima Božo Petrov, budući da je formalno još predsjednik Sabora. Petrov ne namjerava podnijeti ostavku, nego prije svega osigurati donošenje zakona na temelju kojeg će se otvoriti partijski arhivi, a zatim raspravu o povjerenju Zdravku Mariću. Iako je najavio da će odmah potom otvoriti raspravu o vlastitom opozivu, iz Mosta sada poručuju kako to više nije sasvim izvjesno.

Odluka o samoraspuštanju

– Petrov je predsjednik Sabora i mislim da je prepošten u ovoj igri. Ako HDZ igra prljavo i iskorištava sve poslovničke mogućnosti, zašto ih i mi ne bismo koristili – kazao nam je jedan visokopozicionirani mostovac, koji optužuje HDZ za destabilizaciju države i “plan da zaštiti kriminal u Agrokoru”. Zbog toga, uvjeren je, pokušavaju lažno prikazati da u Saboru imaju većinu.

U HDZ-u su vjerojatno svjesni da im Petrov s ove pozicije može otežati realizaciju planova pa ga zato pozivaju da podnese ostavku, no iz vrha stranke poručuju da su smireni te da će se u idućih sedam dana razriješiti dvojba – ima li Plenković novu većinu ili idemo na nove izbore. Iako priču s formiranjem nove parlamentarne većine mogu rastegnuti i nakon lokalnih izbora, kada potencijalni partneri više neće biti opterećeni kampanjom, u HDZ-u se boje da bi se to moglo protumačiti kao dokaz da Plenković trenutačno ne može okupiti parlamentarnu većinu.

Kažu da su razradili sve moguće scenarije, a kao potencijalni datum izbora spominju 4. lipnja, što je drugi krug lokalnih izbora. S obzirom na ustavne rokove, Sabor bi u tom slučaju do četvrtka morao donijeti odluku o samoraspuštanju. Više sugovornika iz Predsjedništva HDZ-a i Vlade smatra da su izbori najčišća i najpoštenija opcija, svojevrsni “clean start”, a muči ih jedino realna opasnost da ni novi izbori ne bi donijeli ništa čistiju situaciju na političkoj sceni.