RAZLIČITE IDEJE

Imaju novce za avione i tenkove, no tko će upravljati njima? Nema sloge oko vojnog roka u Njemačkoj

Foto: LIESA JOHANNSSEN/REUTERS
German Defence Minister Pistorius and German President Steinmeier visit Ukrainians undergoing Leopard tank training in Klietz
Foto: LIESA JOHANNSSEN/REUTERS
German Defence Minister Pistorius and German President Steinmeier visit Ukrainians undergoing Leopard tank training in Klietz
Foto: LIESA JOHANNSSEN/REUTERS
German Defence Minister Pistorius and German President Steinmeier visit Ukrainians undergoing Leopard tank training in Klietz
Foto: LIESA JOHANNSSEN/REUTERS
German Defence Minister Pistorius and German President Steinmeier visit Ukrainians undergoing Leopard tank training in Klietz
26.02.2024.
u 19:30
I Njemačka je opet spremna izdvojiti više novca za vojsku i obranu. Ali još je veći problem što nema vojnika i to se ne može riješiti samo novcem. No i nekakvu vojnu obvezu nije lako opet uvesti
Pogledaj originalni članak

Koliko god da Bundeswehr ima novca za nove avione, tenkove i opremu, toliko je veće pitanje: tko će upravljati tim avionima i tko će sjediti u tenkovima? Već dugo se vodi rasprava o ponovnom uvođenju vojne obveze, ali nekakve sloge nema: oporbeni CDU/CSU jest sklon ponovnom uvođenju službe, bilo civilne, bilo pod oružjem, vladajuća koalicija je tu mnogo više skeptična. Doduše, socijaldemokratski ministar obrane Boris Pistorius jest izjavio kako je bila „greška“ ukinuti vojnu obvezu 2011., ali niti on nije jasno rekao, što bi danas mogla biti alternativa.

„Pistorius očito želi da se raspravlja o različitim idejama“, procjenjuje Sophia Besch iz organizacije Carnegie Endowment for International Peace u Washingtonu. „To mu služi svratiti veću pozornost na Bundeswehr kao mogućeg poslodavca.“ Ali ništa bitno neće moći promijeniti niti ministar, niti vlada nego jedino parlament, prenosi DW.

POVEZANI ČLANCI:

Nakon što je desetljećima postojala vojna obveza i u Zapadnoj i u Istočnoj Njemačkoj, ona je i nakon hladnog rata ostala „pravo i obveza“ građana ove zemlje, makar je obvezu Bundestag privremeno stavio izvan snage 2011. „Nakon financijske krize glavno načelo je bilo 'štedjeti, štedjeti, štedjeti“ sažima general bojnik Wolf-Jürgen Stahl, predsjednik njemačke akademije za sigurnosnu politiku. „Sigurnost, prije svega što se tiče Rusije se od svih slično procjenjivala: sukob je završen, sad sve radimo zajedno. Utoliko je ukidanje vojne obveze i za mene bila logična odluka.“

Samo dragovoljno - teško

Uz Njemačku je i čitav niz zemalja NATO-a prešao na bitno manji, ali profesionalni sastav vojske. Pred kraj hladnog rata je u Njemačkoj bilo još pola milijuna osoba u uniformi, posljednje godine vojne obveze još jedva polovica tog broja. Trenutno u svim rodovima njemačke vojske služi 181.500 vojnika. No od napada Rusije na Ukrajinu su i političari u Njemačkoj počeli drugačije razmišljati o vojsci. Sad je plan do godine 2031. Bundeswehr povećati na 203 tisuće pripadnika – ali kako? I u procjeni povjerenice za obranu Bundestaga, Eve Högel piše kako će Bundeswehr „imati problema" naći to osoblje ako se samo pouzdaje u dragovoljni pristup.

„Moramo imati snažnu i vojsku sposobnu odvratiti i pomisao da budemo napadnuti“, sažima general bojnik Stahl. „To onda znači i da trebamo više ljudi. I kako da stvorimo to osoblje? Na tržištu rada, mislim da će to biti teško.“

>> VEČERNJI TV Ante Kotromanović: I mi smo razmišljali o vraćanju vojnog roka, tri mjeseca nije dovoljno

Stahl govori o sponi prava i obveza građana u služenju vojske, ali ravnotežu u tome treba naći politika. Bundeswehr je u proteklim godinama imao iproblem simpatizera ekstremne desnice u njegovim redovima, dok je vojna obveza ujedno i način da se u uniformi nađu ljudi iz baš svih dijelova društva. Staro zapadnonjemačko načelo „građanina u uniformi“ je i jamstvo demokratske oružane sile u koju neće dolaziti samo osobe koje privlači oružje i uniforma.

I glasnogovornica njemačkog ministarstva obrane ukazuje kako je jedan od „odlučujućih čimbenika doprinos koji vojna obveza daje većoj povezanosti društva i oružanih snaga.“

A žene? A stranci? Gdje su vojarne?

Ali nije nipošto jednostavno opet uvesti vojnu obvezu. Najprije, pred kraj vojne obveze se postavilo i pitanje, treba li i morali li se ona u ime ravnopravnosti spolova  odnositi i na žene? I što je s građanima ove zemlje koji nisu Nijemci?

>> GALERIJA Rat u Ukrajini: Ukrajinci već dvije godine žive između sirena za uzbunu

Foto: Stringer/REUTERS
Aftermath of a Russian missile strike in Chuhuiv, Kharkiv region
Foto: National Police of Ukraine/REUTE
FILE PHOTO: Aftermath of a Russian missile strike in Selydove
Foto: ZOHRA BENSEMRA/REUTERS
FILE PHOTO: A rescuer walks during a search operation for bodies under the rubble of a building destroyed by Russian shelling, amid Russia's Invasion of Ukraine, in Borodyanka
Foto: 110TH MECHANISED BRIGADE/REUTERS
A drone view shows destroyed buildings in Avdiivka
Foto: Stringer/REUTERS
Ukrainian serviceman prepares a reconnaissance UAV at a front line in Zaporizhzhia region
Foto: LIESA JOHANNSSEN/REUTERS
German Defence Minister Pistorius and German President Steinmeier visit Ukrainians undergoing Leopard tank training in Klietz
Foto: State Emergency Service of Ukrai
Aftermath of a drone attack, in Kharkiv
Foto: GLEB GARANICH/REUTERS
U.S. Under Secretary of State Victoria Nuland visits in Kyiv
Foto: Alexander Ermochenko/REUTERS
FILE PHOTO: IAEA expert mission visits Zaporizhzhia Nuclear Power Plant in June 2023
Foto: Stringer/REUTERS
FILE PHOTO: Aftermath of a Russian missile attack in Odesa
Foto: STRINGER/REUTERS
Aftermath of a Russian missile attack in Lviv
Foto: Thomas Peter/REUTERS
Volunteers of the East SOS non-governmental organisation evacuate Valentina Kitush from her home in Selydove
Foto: GLEB GARANICH/REUTERS
People commemorate victims of the Revolution of Dignity in Kyiv
Foto: Stringer/REUTERS
Boy attends a lesson in an underground kindergarten at a subway station in Kharkiv
Foto: ALINA SMUTKO/REUTERS
Mechanics of the 47th "Magura" Separate Mechanised Brigade fix an M2 Bradley infantry fighting vehicle near unit’s workshop in Donetsk region
Foto: Thomas Peter/REUTERS
People take shelter in a metro station during an air raid amid Russia's attack on Ukraine in Kyiv
Foto: Thomas Peter/REUTERS
People take shelter in a metro station during an air raid amid Russia's attack on Ukraine in Kyiv
Foto: Chingis Kondarov/REUTERS
Russia's service members depart for front line amid Russia-Ukraine conflict
Foto: Stringer/REUTERS
Ukrainian serviceman says goodbye his to wife who was visiting him during a short break from his frontline duty at the train station in Kramatorsk
Foto: Ukrainian Presidential Press Ser
Ukraine's President Zelenskiy visits a frontline in the Zaporizhzhia region
Foto: RITZAU SCANPIX/REUTERS
Danish Prime Minister Mette Frederiksen visits Ukraine
Foto: LEONHARD FOEGER/REUTERS
Sea of light for children in Ukraine at the Saint Stephen's square in Vienna
Foto: Stringer/REUTERS
Aftermath of a Russian missile attack in Kharkiv
Foto: Stringer/REUTERS
Ukrainian serviceman carries a reconnaissance UAV at a front line in Zaporizhzhia region
Foto: VIACHESLAV RATYNSKYI/REUTERS
Aftermath of a Russian missile attack in Kyiv
Foto: Stringer/REUTERS
Aftermath of a Russian missile attack in Kharkiv
Foto: VALENTYN OGIRENKO/REUTERS
Aftermath of Russian missile strike in Kyiv
Foto: Thomas Peter/REUTERS
A woman walks past apartment blocks that were destroyed in a Russian missile strike in Selydove near Avdiivka
Foto: Thomas Peter/REUTERS
A woman walks past apartment blocks that were destroyed in a Russian missile strike in Selydove near Avdiivka
Foto: Thomas Peter/REUTERS
Russian missile strike in the village of Buda-Babynetska
Foto: STRINGER/REUTERS
View shows a church heavily damaged during a Russian attack on Ukraine in Donetsk region
Foto: SPUTNIK/REUTERS
Russian President Putin attends a forum in Tula
Foto: STRINGER/REUTERS
Ukrainian servicemen take part in tank drills in Zaporizhzhia region
Foto: Stringer/REUTERS
Ukrainian farmer visits his crop storage that was destroyed by Russian military strike near a frontline outside Orikhiv
Foto: LIESA JOHANNSSEN/REUTERS
German Defence Minister Pistorius and German President Steinmeier visit Ukrainians undergoing Leopard tank training in Klietz
Foto: LIESA JOHANNSSEN/REUTERS
German Defence Minister Pistorius and German President Steinmeier visit Ukrainians undergoing Leopard tank training in Klietz
Foto: RITZAU SCANPIX/REUTERS
Denmark's Prime Minister Mette Frederiksen and her husband Bo Tengberg visit Ukraine
Foto: Stringer/REUTERS
A Ukrainian serviceman camouflages a self propelled howitzer at a front line near the town of Chasiv Yar
Foto: Stringer/REUTERS
A Ukrainian serviceman camouflages a self propelled howitzer at a front line near the town of Chasiv Yar
Foto: Stringer/REUTERS
Aftermath of a Russian drone strike in Dnipro
Foto: Stringer/REUTERS
Aftermath of a Russian drone strike in Dnipro
Foto: KACPER PEMPEL/REUTERS
The Wider Image: With lives shattered by war, Ukrainian teens build new dreams
Foto: KACPER PEMPEL/REUTERS
The Wider Image: With lives shattered by war, Ukrainian teens build new dreams
Foto: Stringer/REUTERS
A drone view shows of the Avdiivka Coke and Chemical Plant in the town of Avdiivka
Foto: Stringer/REUTERS
A drone view shows of the Avdiivka Coke and Chemical Plant in the town of Avdiivka
Foto: Stringer/REUTERS
Damaged and abandoned Ukrainian International MaxxPro MRAP vehicle is seen near the front line village of Robotyne in Zaporizhzhia region
Foto: ALINA SMUTKO/REUTERS
Ukrainian serviceman practices with an FPV drone in Donetsk region

Između ostalih, njemački stručnjaci detaljno proučavaju takozvani „švedski model“ vojne obveze. U toj zemlji su vojni obveznici sve osobe od 16 do 70 godina, a već u postupku novačenja se svakog pita, želi li i aktivno služiti vojsku, objašnjava Sophia Besch. „Izgleda da se tu nadaju kako će već kod obveznog novačenja probuditi određeno zanimanje za službu.“ U SAD-u je još do Vijetnama postojala lutrija – igrom slučaja se određivao dan rođenja osoba koji će dobiti poziv za vojsku, ali nakon tog rata ni toga više nema, makar svi mladići do 18 do 25 godina moraju proći novačenje – ali ne i obuku i službu. To znači i da takva evidencija nema baš previše smisla u slučaju neposredne vojne opasnosti.

I na koncu, nije samo pitanje gdje naći osobe voljne za službu nego je problem još banalniji: gdje da ih se smjesti jer ni vojarni više nema? I za postojeći sastav je problem osigurati čak i odjeću i opremu. Utoliko i Bundeswehr nije slučajno došao do 203 tisuće vojnika: „Mislim da oni vjeruju da je ta brojka do 2031. moguća. Ili da se barem može raditi na tome da se ta brojka postigne“, procjenjuje Besch.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 19

Avatar Hrvatska Banovina
Hrvatska Banovina
19:46 26.02.2024.

Ono što mislim da globalistička oligarhija ne shvaća je da se nitko ne želi boriti sa Rusima, Irancima, Kinezima, itd. za globalizam. Za Bruxelles. Za "ljudska prava", ženske kvote, BLM, cenzuru, abecedne ljude, imigraciju, Emily s dvije mame iz Kalifornije, zaštitu klime, demokraciju. Niti oni sami. A kamoli tko drugi. Vi ste skoro 80 godina ubijali razloge za borbu u svakom zapadnom narodu, a zadnjih desetljeća ste potpuno pobenavili i sad se čudite zašto nitko ne želi ići u vojsku i braniti ovo društvo u kojem živimo.

XA
xaron
20:32 26.02.2024.

Zagovornici jačanja vojske jasno kažu protiv koga bi se to borili. ali ni ne pominju ZA koga bi se to borili, iako je jasno da bi to bila borba ZA elitu koja i nije baš popularna.

DM
dms
20:13 26.02.2024.

Mobilizirati sve vojno sposobne primatelja socjalnih naknada i stanova , koje im je pribavila bivša kancelarka. Bilo bude brzo gotovo , čim ih naoružaju.....