Eto, dogodilo se da je i potpredsjednik Vlade Branko Grčić ispao premalo optimističan. Dan-dva prije nego što su se iz Državnog zavoda za statistiku (DZS) oglasili preliminarnom procjenom o 2,8 posto realnog rasta BDP-a u trećem kvartalu, tipovao je na "barem 1,9 posto", tj. čak nešto manje i od makroekonomista koji su u Hininoj anketi predvidjeli oko 2,2 posto.
Budući da je drugo tromjesečje bilo 1,2 posto jače nego lani, DZS-ova prva procjena za ljetni kvartal implicira da smo dva kvartala zaredom imali u prosjeku dva posto rasta. Kako je to točka odmrzavanja plaća koju su sindikati zaposlenih u javnom sektoru dogovorili još u vrijeme Sanaderove vlade, zaredale su već i računice koliko bi povećanje plaća moglo donijeti 2016. pojedinim profesijama i, s druge strane, opteretiti proračunske izdatke. No vrag je obično u detaljima pa se možda i s izračunima povišica ipak malo požurilo.
Čeka se objava statističara
Treba za početak pričekati 4. prosinca kad bi DZS, prema planu objava, trebao izaći s čvršćim i detaljnijim procjenama. Zbog "druge decimale" lako bi se moglo dogoditi da 1,2 plus 2,8 na kraju ne ispadne 4, nego 3,9 posto, a time bi u vodu pale i računice s povišicama.
Dio ekonomista to drži prilično izglednim, a budući da se proračunski efekt aktiviranja povišica procjenjuje na oko 1,8 milijardi kuna, s obzirom na hrvatske fiskalne neravnoteže i komplikacije sa sastavljanjem nove vlade, neki to i priželjkuju. "Zapravo, u kontekstu aktiviranja sporazuma sa sindikatima pomalo čudi što se u prvoj procjeni kvartalnog BDP-a išlo upravo na rubnu stopu kvartalnog rasta", kaže jedan iskusni makroekonomski stručnjak. Time je aludirao na činjenicu da u procjenama BDP-a postoji i nešto što se kolokvijalno zove "prostor slobode statističara".
Zalihe mogu presuditi
Jedna su od takvih zona procjene promjene stanja zaliha koje su u pravilu najizraženije upravo u ljetnom kvartalu (lani npr. –9,7 milijardi kuna), zbog čega, primjerice, desetpostotni pad zaliha može utjecati na stopu kvartalnog rasta. Jednako tako, određena razlika, u odnosu na signale koje glede realnog rasta BDP-a daju mjesečne objave podataka o kretanjima u trgovini, turizmu, građevinarstvu, industriji... može proizaći i iz takozvanog BDP deflatora, pogotovo u svjetlu pada cijena nafte.
Time se može objasniti barem dio razlike između DZS-ove prve procjene i prethodnih očekivanja analitičara o tome koliko je ubrzao kvartalni rast gospodarstva. A ne potvrdi li DZS uskoro preliminarnu procjenu, državni zaposlenici mogli bi se načekati do povećanja plaća jer se u četvrtom kvartalu ipak očekuje usporavanje rasta i upitno je hoće li zajedno s trećim dati prosječna dva posto.
>>Stipić: Šest posto nije dovoljno, plaće bi trebale rasti 20 posto
>>'BDP je porastao zato što je porasla potrošnja, plaće rastu u svim sektorima osim u našem'
kakvu povišicu oni žele? Mi iz privatnog sektora zarađujemo, izvozimo i borimo se za svaku kunu sa milion proizvođača iz unije i Kine, a oni bi povišice zato što BDP raste? Netko je opako lud u ovoj zemlji.