Hoće li vrijeme biti sve teže za prognozirati? 'Ne možemo sve mjeriti, svugdje i cijelo vrijeme'

Ovakva nevremena su posljedica globalnog zagrijavanja, unosa ekstra energije u klimatski sustav. Kad se poklope ljudski efekti s prirodnim ekstremima, kao što je to sad, onda se događaju neočekivana nevremena. Primjer sa srijede to dokazuje - kaže za Večernji list klimatolog i geofizičar prof. dr. Branko Grisogono sa zagrebačkog PMF-a, kojeg smo upitali smo ga zašto je došlo do tako silovitog nevremena.

Hoće li meteorolozima biti sve teže donositi točne prognoze? 

- Nedostatak mjerenja... Ne možemo sve mjeriti, svugdje i cijelo vrijeme, a atmosfera i oceani su kontinuirani mediji. Nadalje, naši modeli su ipak samo modeli. Simuliraju prirodu. No, to je najbolje oruđe koje imamo na raspolaganju - kaže prof. dr. Grisogono.

>> VIDEO Pogledajte timelapse oluje koja je odnijela ljudske živote i nanijela strašnu materijalnu štetu

Podsjetimo, olujno nevrijeme koje je u srijedu popodne pogodilo kontinentalnu Hrvatsku odnijelo je četiri života. Nevrijeme praćeno kišom i olujnim vjetrom u Zagrebu je nosilo sve pred sobom. Dva muškarca, 50-godišnji pješak te 48-godišnji vozač, preminuli su na mjestu nesreće zbog pada stabla, a život je izgubio i 40-godišnjak iz općine Cernik u Brodsko-posavskoj županiji, koji je bio u automobilu na koji je palo stablo. 

 POVEZANI ČLANCI:

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je naknadno i kako je na području Zagreba puhao jedan od najjačih vjetrova ikad, otkad postoje mjerenja. ''Primjerice na Plesu je izmjeren udar od 115 km/h. Palo je od 20 do 35 litara po četvornom metru u 10-ak minuta. Da je kiša nastavila padati tim intenzitetom za sat vremena palo bi 150-200 litara kiše po četvornom metru. Prema sadašnjim analizama to je bila jedna od najjačih grmljavinskih oluja u Zagrebu otkada postoje mjerenja'', izvijestili su ranije.