Hoće li mladi biti izgubljena generacija ili nositelji društva

Cjelovita kurikularna reforma u posljednjih je godinu dana, da se radilo na promjeni nastavnih planova i programa svih predmeta osnovnih i srednjih škola, trebala biti primjer dobre prakse, no političari su i od reforme obrazovanja u posljednjih 365 dana napravili slučaj.

Još dvije izgubljene generacije

Stavovi su to, motivi i vrlo jasna poruka kojom GOOD inicijativa sutra, godinu dana nakon prvog prosvjeda, organizira novu prosvjednu povorku u nadi da će i ona polučiti jednak odaziv kao i prošla koju je podržalo 50.000 građana. Jednostavno je, kažu organizatori: Hrvatska može i mora bolje, a obrazovanje mora postati nacionalni prioritet. Posljednjih 365 dana, upozoravaju to mnogi, proteklo je u odugovlačenju i administraciji koja se raspala – u gotovo svakom formiranom timu, povjerenstvu ili skupini nedostaju članovi. Neki od njih uopće nisu imenovani, neki su dali ostavke, neki gubili vrijeme na uvjeravanje u transparentnost vlastita izbora. No cijela godina nije bila dovoljna da građani – roditelji, učenici i profesori – doznaju ono najvažnije – kako će njihova djeca učiti, kako će im izgledati predmeti, sati, hoće li i čega biti rasterećeni i kako će ih ocjenjivati. Na ta pitanja odgovora nema, o tome će se tek raspravljati i odlučivati, a dotad će još dvije generacije učenika završiti “zastarjelu školu”.

– U proteklih 12 mjeseci strategija obrazovanja i njezina provedba bile su ugrožene. Iako je izdvajanje iz državnog proračuna za obrazovanje veće 14 posto, kurikularna reforma i dalje se ne provodi, a obrazovanje je na meti različitih interesnih i ideoloških skupina koje žele nametnuti stavove suprotne ustavnim vrednotama i civilizacijskim dosezima – jasni su iz GOOD inicijative koji pozivaju roditelje da u prosvjednoj povorci koja će u 18 sati krenuti sa zagrebačkoga Trga bana Jelačića do Glavnog kolodvora podsjete odgovorne da oni nisu zaboravili na nužnost reforme obrazovanja.

U povorci, koliko god duga bila, neće biti ministar obrazovanja Pavo Barišić, a teško će se u šetnju za obrazovanje dati nagovoriti i voditeljica ekspertne radne skupine – Jasminka Buljan Culej. Za prosvjede, poručuju, vremena nemaju – zaposleni su na reformi obrazovanja koja je, kažu to i Barišić i Buljan Culej, u punom jeku – nije stala niti će stati.

U tih smo godinu dana, kažu, u kojima u Ministarstvo upire prstom za nerad na najvažnijoj državnoj promjeni u kojoj se svi obrazovni djelatnici napokon moraju oprostiti od nastavnog sadržaja iz devedesetih – usvojili strategiju obrazovanja i izradili nacrt akcijskog plana.

Sada je pred njima još dvije godine kako bi roditeljima, učenicima i nastavnicima odgovorili – kako će djeca učiti.

Da vremena nema, poručuje i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja se jučer sastala i s Barišićem i s Buljan Culej kako bi odaslala jasnu poruku da prati sve što se događa s reformom.

– Odgoj i obrazovanje najbolja su investicija u budućnost pojedinca i države. Ne bilo kakav odgoj i bilo kakvo obrazovanje, već ono koje potiče odgovornost, kreativnost i omogućuje primjenu znanja u realnim životnim situacijama – kazala je predsjednica Barišiću poručujući da ne treba stvari vraćati, već nadograditi ono što nedostaje.

STEM daje dodanu vrijednost

Predsjednica potporu daje većoj zastupljenosti u STEM području jer znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika stvaraju dodanu vrijednost.

Hoće lii  on na prosvjed, Vedran Mornar, bivši ministar obrazovanja i zagovaratelj moderne škole primjerene današnjem vremenu, nije još odlučio. – Držao sam da prosvjedi ne rješavaju mnogo, da se svi problemi mogu riješiti argumentima, ali više nisam u to siguran. Kako zasad stvari stoje, prosvjed se čini neophodnim – kazao je Mornar. Da ćemo izgubiti još nekoliko generacija, da nemamo vremena i da odugovlačenje nije moguće, poručuje i Neven Budak. Zato je i predsjednica Grabar-Kitarović na jučerašnjem sastanku s ministrom Barišićem, njegovom pomoćnicom Sanjom Puticom i Jasminkom Buljan Culej jasno poručila: Obrazovni sustav treba lišiti ideologizacije i politizacije. O tome ovisi hoće li djeca koja danas idu u školu sutra biti izgubljena generacija ili stožerni nositelj društva – kazala je.

Gordana Lešin, predškolski odgoj

Nekadašnja odgojiteljica u Dječjem vrtiću Imotski i Dječjem vrtiću Jarun, a od 2006. godine i ravnateljica Dječjeg vrtića Milana Sachsa. Zadužena je za rani i predškolski odgoj.

Dubravka Brezak Stamać, gimnazijski program

Doktorica je znanosti, na području humanistike, filologija, smjer komparativna književnost. U novoizabranom timu bit će zadužena za gimnazijske programe.

Sonja Rupčić Petelinc, strukovne škole

Poslovnu je karijeru gradila kao profesorica kemije, a kao izabrana i imenovana članica ekspertne radne skupine bit će zadužena za rad i promjene u potkategoriji strukovnih škola.

Robert Kuhar, umjetničke škole

Poslijediplomski doktorski studij kiparstva završio je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kao član ekspertne radne skupine imenovan je u potkategoriji umjetničkih škola.

Jasminka Buljan Culej, voditeljica reforme

U timu ima 7 od 12 članova. Nedostaje joj pet suradnika, a jedan je “pogrešno” imenovan – nema kompetencije.

Mirko Ruščić, nema potvrde o smjeni

Dolazi s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu. No Ruščić ne zadovoljava uvjete za rad na nastavničkim studijima, čime se trebao baviti u ekspertnoj radnoj skupini.

Ružica Vuk, STEM

U novoimenovanom sastavu ekspertne radne skupine bit će zadužena za prirodoslovlje, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku – STEM područje.

Loretana Farkaš, društveno-humanističko područje

Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjeku za kroatistiku, a u novoj ekspertnoj skupini birana je u potkategoriji društveno-humanističkog područja.