Ne znam, ne čini mi se baš da ima puno turista... A, nekako, kao da baš i ne troše... Ovakve se komentare ovih dana često može čuti od povratnika s mora, koji sezonu procjenjuju na temelju određenog dana, mjesta i situacije te, dakako, osobnog dojma. I, uistinu, sezona nije neviđeno dobra. Ali, daleko od toga da podbacuje, kako su neki stekli dojam. Nekih rupa u popunjenosti ima praktično kao i svake sezone, praznih kreveta nađe se i sad u špici, ali, prema podacima elektroničkog sustava za praćenje turističkog prometa eVisitor, od početka godine domaći turizam u noćenjima zasad uspješno ponavlja već viđene rekordne rezultate iz dosad najbolje 2019. godine.
Ne vidi se golim okom
Gostiju je, istina, jedan posto manje nego u istom razdoblju spomenute godine, ali to je "golim okom" ipak teško (u)vidjeti.
Stabilan tijek ovogodišnje turističke sezone potvrđuju i iz Porezne uprave. Prema financijskim podacima, koji su, uostalom, na kraju godine praktično i najvažniji, od prvog dana 2023. do nedavnog 20. srpnja u djelatnostima smještaja, restoranima, slastičarnicama, kafićima... te putničkim agencijama i turoperatorima fiskalizirano je računa u vrijednosti 3,04 milijarde eura i čak 31 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Doduše, u navedenom je razdoblju izdano 212,6 milijuna računa i tek jedan posto više nego lani, za potvrdu da su fiskalizirane nove stotine milijuna eura više posljedica dizanja cijena nego češćeg posezanja u novčanik naših gostiju.
VEZANI ČLANCI:
Kako bilo, već su prva tri ovogodišnja mjeseca najavila trend. U tom je razdoblju, prema Hrvatskoj narodnoj banci, samo od stranih turista uprihođeno 672 milijuna eura i 38 posto više nego u prvom tromjesečju 2022. godine, koja je financijski prebacila 2019. i postavila novi financijsko-turistički rekord. U posljednjoj pretpandemijskoj godini, naime, prihodi od stranih turista iznosili su 10,5 milijardi eura, a lani čak 13,1 milijardu. Sve upućuje na to da će turizam državne financije obradovati novim rekordom i u 2023., unatoč tome što je ostalo nešto praznih kreveta, kojih je ove godine u komercijalnom i nekomercijalnom obiteljskom smještaju više od 50.000 nego lani. Budući da se svi gosti broje, i oni koji plaćaju noćenje i oni koji borave u vikendicama i stanovima za odmor, katkad ispada da turista stvarno ima, a da se komercijalni smještaj zapravo nije napunio.
Kako god, trenutačna cjenovna politika jadranskih domaćina, o kojoj oni sami u pravilu nerado polažu račune javnosti, zasad, očito, daje rezultate. Smatraju da im je najvažniji "sugovornik" tržište i da problema nema sve dok ima kupaca za njihovu robu. Za ilustraciju da je tako, recimo, najveći Valamar za šest mjeseci uknjižio je rast noćenja i prihoda od 17 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno, javljaju iz te kompanije, pod utjecajem inflacije operativni troškovi u prvom polugodištu rasli su 21,2 posto u odnosu na lani, što se, pak, negativno odrazilo na operativnu dobit. No, za potvrdu trenda uočenog prije nekoliko godina, najbolje rezultate u Valamar Rivijeri imaju upravo najskuplji objekti, premium hoteli i kampovi.
"To potvrđuje da su ulaganja u turističku ponudu visoke dodane vrijednosti značajni za daljnji razvoj turizma", poručuju iz Valamara, čiji primjer pokazuje kako nema problema kada iza cijene stoji kvaliteta.
VEZANI ČLANCI:
Nažalost, na Jadranu to nije uvijek slučaj i uz osjetna, zbog inflacije opravdana poskupljenja, mnoge su cijene ovog ljeta skočile i neopravdano, s isključivim motivom ekstrazarade. Kojih su razmjera poskupljenja bez pokrića, vidjet će se po interesu za odmor u Hrvatskoj dogodine. No, neke su stvari već sada kristalno jasne i neće ih promijeniti ad hoc sniženja smještaja, kojih ima i ovih dana.
Jedna prednost izgubljena
– Hrvatska je definitivno izgubila jednu od svojih komparativnih prednosti – niže cijene proizvoda i usluga u odnosu na iznose u zapadnoeuropskim zemljama. Gosti nas sada po cijenama s pravom svrstavaju u isti koš s Italijom, Španjolskom, pa čak i Francuskom. Za hrvatski turizam time sada definitivno počinje nadmetanje s konkurentima na tržištu višeg platnog razreda, gdje je konkurencija puno zaoštrenija – ocjenjuje Nedo Pinezić, savjetnik za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici, koji upozorava da se i mnogi dosad hrvatskoj obali vjerni domaći turisti sve više, u potrazi za povoljnijim aranžmanima, okreću crnogorskoj i albanskoj obali.
VEZANI ČLANCI:
No, hrvatska obala svakako među domaćima i dalje drži primat. Od početka godine posjetilo ju je oko 1,5 milijuna domaćih gostiju, a ostvarili su 6,1 milijun noćenja. Bilo ih je čak 16 posto više nego u istom razdoblju 2019., no broj noćenja ostao je na isto razini kao spomenute godine, a zašto više turista nije donijelo i više noćenja, najlakše je objasniti jadranskim cijenama, koje su za većinu naših građana paprene. Ukupno je, pak, gostiju od početka godine do proteklog vikenda bilo nešto više od 11 milijuna i 54,6 milijuna noćenja. Gostiju je trenutačno u zemlji oko 1,1 milijun, a usred smo jednomjesečnog razdoblja, koje završava s 15. kolovoza, u kojem se ostvaruje više od trećine turističkog prometa. Vrijeme najveće turističke žetve vrijeme je i najviših cijena, a često i najveće grabeži.
– Neki pogrešno razumiju kapitalizam, smatraju da im to daje pravo da kreiraju cijene kako im padne na pamet. Ne shvaćaju da štete destinaciji, a, u konačnici, i sami sebi. Tek ćemo vidjeti dogodine koliko će nam se takvi primjeri osvetiti. Recimo, cijena kilograma trešanja u Rovinju od 20 eura, o čemu su se uvelike bili raspisali talijanski mediji, ne može proći nezamijećeno. Takvi detalji stvaraju ružnu sliku i ne bi ih se smjelo tolerirati ni u kapitalizmu. Postoje načini kontrole kvalitete i podrijetla proizvoda, pa ako je nešto vrhunsko, onda i može biti skupo, ali u slučajevima poput ovih trešanja prije se radi o prekupcima i špekulacijama. Previše se novca ulaže u turizam da bi se takve stvari tolerirale... – zaključuje dugogodišnji turistički radnik Jerko Sladoljev, trenutačno savjetnik u tvrtki Top Kamping.
VIDEO Pogodite koliko koštaju ležaljke. Molim?!': TikTokerica otišla na Hvar nakon četiri godine pa je šokirale cijene
Odveo dvoje ljudi van. 3 runde 50 eura. Prije 2 godine si za 200 kuna došao puzajući. Pas mater..