Više od dvije godine prošlo je od podizanja optužnice u aferi Agram u kojoj su optuženi gradonačelnik Milan Bandić i još 14 osoba, a ta optužnica još nije pravomoćna. Možda postane, 12. ožujka, kada bi se o njoj trebalo raspravljati na sjednici optužnog vijeća na zagrebačkom Županijskom sudu.
No realno govoreći, male su šanse za to, jer se neslužbeno može čuti, da će obrana opet tražiti izdvajanje nekih dokaza kao nezakonitih, a u tom slučaju, bez obzira kakva odluka suda bila, nezadovoljna strana ima pravo žalbe pa će se spis vrlo vjerojatno preseliti na Vrhovni sud. Tamo je cijeli spis već jednom bio, nakon što je na prvoj sjednici optužnog vijeća u ožujku 2016. sud prihvatio zahtjev obrane te je iz spisa kao nezakonit dokaz izdvojio snimke tajno snimljenih razgovora koje su nastale po nalogu suca istrage.
Obrana je tvrdila da su snimke nezakonite jer nalog suca istrage nije dovoljno dobro obrazložen, a sud je tu argumentaciju
prihvatio. Sud je tada odbio zahtjev obrane da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje iskazi svjedoka koji su ispitani na USKOK-u bez nazočnosti odvjetnika, što je sukladno ZKP-u. Na te odluke suda žalili su se i USKOK i obrana. USKOK zbog izdvajanja tajnih snimki, a obrane zbog neizdvajanja iskaza svjedoka. Vrhovnom sudu trebalo je gotovo godinu dana da odluči o tim žalbama, a na kraju je odlučeno da su i tajne snimke i iskazi svjedoka zakonit dokaz, pa je spis vraćen optužnom vijeću na novo odlučivanje. Nova sjednica optužnog vijeća bila je zakazana za veljaču 2017., no odgođena je jer optuženi Slobodan Ljubičić nije primio poziv. Sljedeća je bila zakazana za ožujak iste godine, a tada je problem nastao zbog optuženog Ivana Tolića, koji je imao ozbiljnih zdravstvenih problema, pa ga se trebalo medicinski vještačiti da bi se ustanovilo je li raspravno sposoban.
Sve to trajalo je do nedavno, a neslužbeno se čuje, kako su vještaci zaključili da je Tolić raspravno sposoban, što znači da razdvajanja postupka u odnosu na njega vjerojatno neće biti. No ne treba sumnjati da obrana ima još koji as u rukavu, koji će izvući na sjednici optužnog vijeća, kako bi proveli ono što oni zovu legalnom opstrukcijom obrane, a USKOK, odugovlačenjem postupka. U međuvremenu, zahvaljujući činjenici da optužnica podignuta u prosincu 2015. još uvijek nije pravomoćna, Bandić je tražio da mu sud odblokira imovinu - kuće, stanove, vozilo i umjetnine - a sud je po sili zakona tom zahtjevu nedavno udovoljio.
Kada su Bandić, Ljubičić, Petar Pripuz i ostali osumnjičenici uhićeni u listopadu 2014. osumnjičeno ih je bilo 15. U međuvremenu je Dragutin Kosić priznao krivnju te se nagodio s USKOK-om pa je uvjetno osuđen na 10 mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine. USKOK Bandića i ostale tereti za razne zloporabe u kojima je pričinjena šteta od 20 milijuna kuna. U međuvremenu je Bandić optužen i u aferi Štandovi. I ta je optužnica potvrđena nakon podosta peripetija, no suđenje još nije počelo jer se spis po žalbama nalazi na Vrhovnom sudu. Od početka afere Agram pa do danas pokrenuti su novi postupci protiv još nekih Bandićevih suoptuženika iz afere Agram.
Pod dodatnim optužbama ili sumnjama tako su se našli Pripuz, Vidoje Bulum, Miljenko Benko..., a njihovi novi postupci su u različitim fazama, pa tako kod Pripuza istraga još nije okončana, dok kod Benka optužnica još nije potvrđena.
Ovo su čiste političke optužnice i veze nemaju s zdravim mozgom. Kada se prašina slegla nakon bombastične akcije uskoka 2014. i kada su se analizirale opužbe, pravnici i novinari su shvatili da su to nebulozne optužnice koje na sudu u Hrvatskoj i Strasbourgu ne prolaze. Pazite ovo, DORH optužuje grad za pogadovanje Pripuzu, a Pripuz od Ostojićevog MUP angažiran bez natječaja i plaćali 2000 kn po ton otpada, a Zagreb je plaćao pod Bandićem 520kn po toni, još zanimljivije je da je Švaljek u svom kratkom mandatu plaćala Pripuzu 650kn po toni za otpad,. Fond za zaštitu okoliša je plaćao 1500 kuna, KBC 1250 kuna po toni, Samobor 900kn i onda Bandić oštetio Zagreb, smijurija. DORH i USKOK su cirkusantske organizacije koje selektivno rade svoj posao i zloupotrebljava ih politika i zato njihovi smješni dokazi i način do kojih dolaze do navodnih dokaza ne prolaze na sudu u Strasbourgu. Europski sud za ljudska prava poništio je dvije presude hrvatskih sudova prošle godine jer su dokazi protiv okrivljenika pribavljeni prisluškivanjem za koje suci istrage nisu dali valjano obrazloženje. Poanta je poruke iz Strasbourga da se ne mogu kao dokaz koristiti one informacije do kojih se došlo prisluškivanjem telefona, mobitela, presretanjem mailova ili sms-poruka ako se to radilo na temelju sudskog naloga koji nije dovoljno obrazložen, a naši sudovi su prisluškivanja odobravali po smiješnoj špranci i naravno da će sud u Strasbourgu sve takve presude rušiti pa i domaći sudovi.