Posjet ruskog predsjednik Vladimira Putina Japanu mogao bi konačno iznjedriti sporazum kojim bi se okončao Drugi svjetski rat.
Iako to zvuči pompozno i pretenciozno, on bi s japanskim premijerom mogao nakon 70 godina riješiti problem Kurilskih otoka koje su Sovjeti okupirali na kraju Drugog svjetskog rata, a upravo to je bio spor zbog kojeg dvije zemlje nikada nisu potpisale mirovni sporazum i tako i formalno okončale međusobni ratni sukob.
No Putinov posjet Japanu značajan je i zato što prvi put nakon aneksije Krima 2014. godine on posjećuje neku zemlju iz grupe G7 koja okuplja najbogatije industrijske sile svijeta.
Mnogi stručnjaci koji se bave problemom Kurilskih otoka tvrde da za vrijeme Putinova posjeta Tokiju vjerojatno neće doći do potpisivanja konačnog sporazuma, ali bi moglo postati vidljivo da je postignut ogroman napredak i da se dvije zemlje nalaze na izvrsnom putu da nađu rješenje.
Dvojica političkih lidera vrlo su jasno kazala kako žele pod svaku cijenu okončati spor. Tako je Shinzo Abe grupi bivših stanovnika Kurila koji su nakon okupacije pobjegli na Hokaido kazao kako želi konačno staviti točku na ovaj spor, a Vladimir Putin je uoči odlaska u Tokio japanskim novinarima kazao kako postoji ogromna šansa da dođe do velikog pomaka.
U rujnu ove godine izjavio je da rješavanje problema s ovim otocima nije primarni cilj, već je naglasio kako Moskva time želi stvoriti dobre uvjete za dugoročni razvoj odnosa između dviju zemalja. “Ne govorim ni o kakvoj razmjeni ili prodaji, već o nalaženju rješenja zbog kojeg se ni jedna ni druga strana neće osjećati poraženo, niti će biti na gubitku”, naglasio je Putin.
Govori se o nekoliko varijanti rješenja. Najmanje je vjerojatno da Rusija bezuvjetno vrati sva četiri otoka. To bi bilo poprilično komplicirano zato što su na sva četiri otoka naseljeni Rusi koji tamo žive već više od 70 godina.
Mnogi također tvrde da Rusija neće napustiti sva četiri otoka zato što se radi o izuzetno bogatom ribolovnom području. Postoji i opcija “2 plus” po kojoj bi se Japanu vratila dva manja otoka, a na preostala dva uvela bi se svojevrsna zajednička uprava. Abe je navodno sklon ovoj opciji, ali čini se da je objema stranama još uvijek teško postići sporazum oko toga koji bi bio sadržaj toga “plusa”.
No ono što se nalazi u pozadini, a potencijalno je zanimljivije od pronalaženja rješenja za Kurile, jest to što Rusija i Japan u ovome trenutku imaju 30 velikih projekata čiji su ugovori potpuno spremni za potpisivanje.
Riječ je o japanskim ulaganjima u ruski Daleki istok, što uključuje projekte industrijalizacije, tehnologije za zaštitu okoliša, ali i niza medicinskih projekata. Zauzvrat bi Rusija Japanu pružila usluge gašenja isluženih nuklearnih elektrana, a istodobno bi bila partner u energetskim projektima, ali i u poboljšanju sigurnosti u japanskom kibernetičkom prostoru.
Japan je zainteresiran za tješnju suradnju s Rusijom i zbog sigurnosnih aspekata, osobito u svjetlu činjenice da na čelo Sjedinjenih Država dolazi Donald Trump koji bi mogao znatno smanjiti američku vojnu prisutnost u ovom dijelu Azije, i to zbog toga jer će se on na početku svoga mandata koncentrirati isključivo na rješavanje američkih unutarnjih problema.
Usto, Trump ima puno relaksiraniji stav prema Rusiji, o čemu dosta govori i njegov izbor Moskvi jako bliskog Rexa Tillersona za državnog tajnika. U tom kontekstu Rusija je Japanu gotovo idealan partner.
sam Shinzo Abe intenzivno je radio na poboljšanju rusko-japanskih odnosa i to je trajalo sve do ruske aneksije Krima 2014. kada je sve stavljeno na led zbog sankcija Rusiji. Od Japana se očekivalo da kao bliski partner Washingtona strogo poštuje te sankcije, ali da se pridruži i još jednom valu sankcija koje je Obamina administracija kanila nametnuti Rusiji zbog ratnih zločina u Alepu.
Trump ih vjerojatno neće nametnuti, a Japanu bi to dalo prostor za otopljavanje s Rusijom.
>> Putin i Erdogan dogovorili zajednički pokušaj pokretanja evakuacije istočnog Alepa
Hoće na zaprepaštenje onoga što se zove Zapad.